Atopijski dermatitis upalna je bolest kože koja uzrokuje mnoge patnje, od tjelesnih, do onih emocionalnih, s obzirom da ruši samopouzdanje te dovodi do socijalne izoliranosti, anksioznosti, depresije, pa čak i suicidalnosti. Uz to, jedan od tri pacijenta s atopijskim dermatitisom razvit će astmu ili alergijski rinitis, no ova bolest kože može predstavljati rizik i za druga teška zdravstvena stanja, poput kardiovaskularnih bolesti, limfoma i raka kože. Atopijski dermatitis pogađa 15-30 posto djece i 2-10 posto odrasle populacije, no o ovoj bolesti javnost ne zna dovoljno. Stoga je upravo atopijski dermatitis bio tema online panela posvećenog zdravlju kože pod nazivom "Atopijski dermatitis: Kako živjeti s bolesti o kojoj se premalo zna", na kojem su sudjelovali akademkinja Mirna Šitum, predstojnica Klinike za kožne i spolne bolesti KBC-a Sestre milosrdnice, dr. Tomislav Duvančić, dermatovenerolog s Klinike za kožne i spolne bolesti KBC-a Sestre milosrdnice, gospođa Sandra Mutić, majka sedmogodišnjeg sina koji boluje od atopijskog dermatitisa i mladi student Fabian Penezić koji se cijeli život bori s ovom bolesti.

- Pacijente liječimo konvencionalnim terapijama, kortikosteroidima i imunomodulatorima, a svaka težina i faza bolesti im svoju terapiju. Jedino je popratna, sustavna njega kože koja djeluje terapijski univerzalna za sve faze. Kortikosteroidi se daju u težim oblicima bolesti, a u Europi, tamo gdje razumiju ovu bolest i patnju koju ona izaziva, dostupne su nove, biološke terapije. Ta narušena kvaliteta života oboljelih bi i nas trebala voditi prema odobrenju najnovijih bioloških terapija za naše pacijente koji imaju srednje teški i teški oblik atopijskog dermatitisa, a kod nas ih ima jako puno. Mi stručnjaci puno radimo na tome, imamo sjajne mogućnosti na tržištu, ali one nažalost još nisu dostupne oboljelima u Hrvatskoj – istaknula je akademkinja Šitum nužnost uvođenja novih terapija u Hrvatskoj te dodala da se pacijentima mora omogućiti bezbolan, miran i kvalitetan život, što se može postići s novim biološkim terapijama.

Na Klinici za kožne i spolne bolesti KBC-a Sestre milosrdnice već godinama postoji i Škola atopije, kroz koju se svaki mjesec organiziraju radionice za roditelje na kojima sudjeluju dječji dermatolozi, nutricionisti, psiholozi i viša medicinska sestra, voditeljica škole. Ona podučava kako njegovati kožu, što je 75% ukupne ljekovitosti postupaka koji se provode na Klinici, a stručnjaci s Klinike ujedno educiraju i kolege u cijeloj Hrvatskoj da tu školu provode u svojim sredinama. Upravo je Sandra Mutić, čiji sedmogodišnji sin Ian boluje od atopijskog dermatitisa još od kada je bio beba, poručila svim roditeljima da prođu školu atopije, kako bi dobili prave smjernice.

- Kod Iana se brzo pokazalo da je podloga bolesti alergijska, pa smo krenuli kod alergologa Ian je, naime, reagirao preko mog mlijeka jer sam ga dojila. No prve informacije koje sam dobila su bile da je to nemoguće, da je rijetko i da se ne dešava. No nakon alergo testa prvo sam ja išla na eliminacijsku dijetu, i sve ono što se vidjelo na testu da njemu smeta ja sam izbacila iz prehrane. Stanje mu se brzo popravilo – ispričala je Sandra Mutić koja je s Ianom prošla velike muke do uspostavljanja dijagnoze i svih prilagodbi, no danas je Ian u dobroj fazi, ali uz strogo reguliranu prehranu.

Alergeni su samo jedan od uzroka atopijskog dermatitisa, a dr. Tomislav Duvančić je pojasnio da na pojavu bolesti utječu mnogi faktori, poput kombinacije genetike i okolišnih faktora te da nasljeđe ima jako veliku ulogu kod razvoja atopijskog dermatitisa. Drugim riječima, ako jedan roditelj ima bilo koju atopijsku bolest, ne samo dermatitis, nego i atopijski rinokonjunktivitis ili astmu, vjerojatnost da dijete razvije atopijski dermatitis je dva do tri puta veća u odnosu na opću populaciju, a ako su oba roditelja imala atopijske bolesti, taj rizik se penje na tri do pet puta.

– Genetika također ima važnu ulogu, jer osobe koje imaju genetski nedostatak vrlo važnih građevnih materijala u koži, koji čuvanju njezinu vlažnost, sigurno će dobiti atopijski dermatitis. Hoće li on biti lakšeg ili težeg oblika ovisi o okolišnim čimbenicima i nasljeđu. Okolišni čimbenici jednako tako imaju važnu ulogu te utječu na tijek bolesti i kliničku sliku. Primjerice, djeca koja su u ranoj dobi bila izložena ruralnim uvjetima, u kontaktu s domaćim životinjama, koja imaju više braće i sestara s kojima su bili u kontaktu ili koja su ranije krenula u vrtić, imaju manji rizik za razvoj atopijskog dermatitisa. S druge strane, djeca koja su izolirana u prostorima gdje je povećana higijena, imaju veći rizik za razvoj ove bolesti – pojasnio je dr. Duvančić dodavši da je u zadnje vrijeme dokazano da tvrdoća vode igra znatnu ulogu u razvoju atopijskog dermatitisa, zbog koncentracije kalcij karbonata u vodi, pa djeca koja su u ranijoj dobi izložena tvrđoj vodi imaju veći rizik od razvoja atopijskog dermatitisa. Na tvrdoću vode se, kaže dr. Duvančić, ne može utjecati, ali preporučuje se intenzivnija njega kože, osobito u prvim mjesecima djetetova života.

Mladi student Fabian Penezić bolest je dobio u trećoj godini života, i ona ga prati do danas. Dobro se sjeća djetinjstva kada nakon dijagnoze nije smio jesti 90 posto namirnica.

- Bolest se smirila do desete godine, i opet se vratila u pubertetu. Sada imam 20 godina, i jača je nego ikad, a vrhunac je bio početkom ove godine. Teško je živjeti s tim, jer bolest uvijek utječe na sve aspekte života, i stalno su prisutni bol i svrbež koji se pri stresnim situacijama se pojačavaju. Najviše mi se manifestiraju na lijevoj ruci, i kada je najgore, koža bude toliko ispucala da ne mogu zatvoriti šaku od bolova. To me zapravo hendikepira – iskren je bio Fabijan koji trenutačno koristi samo kremu za njegu ruku i veseli ga što postoje nove biološke terapije za koje se nada da će postati dostupne pacijentima u Hrvatskoj.

Cjelokupan sadržaj pogledajte na panelu.