Hrvatski proizvođači već tradicionalno nastupaju na toj najznačajnijoj vinskoj manifestaciji, a ove godine su njihovi potencijali dodatno naglašeni kroz opsežan članak objavljen na web stranici sajma. Uz top priloge o obilježavanju 20-godišnjice sajma, otvaranju Prowein sajma u Kini ili o najnovijim vinskim trendovima, objavljena je i priča o hrvatskom vinu.

Znakovitog naslova 'Velika vina iz male zemlje' prilog je objavljen kao priča mjeseca, a autor, poznati vinski novinar Thomas Brandl, vrlo afirmativno predstavlja hrvatsko vino i potencijale hrvatskog vinskog businessa. Ističe da su Tomić, Plenković, Korak, Clai, Matošević i drugi poznati hrvatski vinari dobitnici niza svjetskih medalja i strukovnih priznanja. U tom kontekstu izvrsnosti spominje se i čuveni Mike Grgić iz kalifornijske Napa Vally, podrijetlom s Pelješca, te mnogobrojni drugi Hrvati koji su gotovo na svim kontinentima uspješno razvijali poslove s vinom, što je posljedica višestoljetne tradicije proizvodnje vina u domovini Hrvatskoj.

Brandl spominje i veliku raznolikost hrvatskih sorti, budući da se uzgaja čak njih 240, od kojih je najznačajnija graševina s 22 posto, te ističe da na bijela vina otpada čak 65 posto proizvodnje. Spominje se i usitnjenost prosječnih posjeda-vinograda, ali i poteškoće sa statističkim podacima o ukupnoj površini pod vinogradima, iako se pohvalno govori o potrošnji vina jer prosječan Hrvat popije godišnje 28 litara vina. Vrlo precizno i detaljno predstavljene su sve hrvatske vinarske regije, a Istra je posebno istaknuta u kontekstu uspješne prezentacije i objedinjavanja vinskih potencijala i turističke ponude. U članku se opširno govori o bogatoj gastronomskoj ponudi Istre: o pršutu, tartufima i fužima s kojima se sljubljuju istarska vina lokalnih majstora poput Kozlovića, Rožanića i drugih respektabilnih vinara.

Kutjevo se navodi kao važno središte kontinentalnog vinarstva, a Ivan Enjingi predstavlja se kao pionir koji je još u osamdesetima proizvodio svjetski nagrađivana vina. Ističe se i entuzijazam njegova susjeda Vlade Krauthakera koji je uspio proizvesti jednu od najboljih Graševina-Mitrovac, razviti autohtonu hrvatsku vrstu Zelenac te proizvesti niz čuvenih desertnih vina iz kasne berbe.

Dalmatinska vina su predstavljena kroz Plavac Mali, Pošip i Vugavu kao i Prošek. Posebno se ističe kvaliteta i posebnost dalmatinske zemlje, blizina mora i mikro-regije poput Pelješca, Dingača, Korčule i drugih dalmatinskih otoka.

Ovaj članak autora Thomasa Brandla daje dobar presjek prilika u hrvatskoj proizvodnji vina i na najbolji mogući način predstavlja mnoge specifičnosti proizvodnje vina u Hrvatskoj, što ne bi bilo moguće ako bi se uzimali u obzir fizički i ekonomski pokazatelji, koji su često na europskoj i globalnoj razini gotovo zanemarivi. Ovako uspješno marketinško predstavljanje hrvatskih vina na najvećem svjetskom strukovnom sajmu je posljedica strukturirane marketinške i promocijske aktivnosti koje hrvatski vinari poduzimaju proteklih godina i očigledno je da su njihovi napori počeli davati vidljive rezultate.