Karcinom kože nije jedina zdravstvena posljedica koju izaziva sunce. Izlaganje suncu može imati i svoje prednosti. Znanstvena istraživanja pokazala su kako sunce raznoliko utječe na naše zdravlje, odnosno kako uz umjereno izlaganje suncu možemo imati više koristi za zdravlje, nego li štete.

Evo na što sve utječe sunce:

1. Raspoloženje

Sunčeva svjetlost aktivira oslobađanje serotonina u mozgu, poznatog kao hormon sreće, zbog čega se vrijeme provedeno na otvorenom pokazalo itekako korisnim za podizanje raspoloženja i ublažavanje stresa.  Također, kod nekih osoba koje se nedovoljno izlažu suncu tijekom zimskih mjeseci može se razviti oblik depresije poznat kao sezonski afektivni poremećaj, dok u rijetkim slučajevima može doći i do depresije.

Srećom, to je moguće spriječiti i izlaganjem umjetnom svjetlu, bez potrebe izlaganja opasnim ultraljubičastim zrakama. Dovoljno je samo boraviti u osvijetljenoj prostoriji, bez obzira je li ona osvijetljena lampama ili sunčanom svjetlošću.

2. Vitamin D

Sunce pomaže organizmu proizvesti vitamin D – nutrijent važan za zdravlje kosti, mozga itd. Vitamin D se može pronaći u jako malo izvora hrane kao što su mlijeko i masna riba, zbog čega je ljudima neophodno sunce.

Da bismo dobili potrebnu količinu vitamina D potrebno je vrlo malo vremena boraviti na suncu., pogotovo ako ste svjetlije puti ili imate prirodno crvenu kosu. Za većinu ljudi na suncu je dovoljno boraviti između 5 do 30 minuta dva puta tjedno. Ukoliko imate alergijsku reakciju na sunce, vitamin D možete unijeti u organizam i putem hrane ili dodataka prehrani.

3. Zdravlje srca

Brojne studije pokazale su da je nedostatak vitamina D povezan s kardiovaskularnim bolestima. U jednom danskom istraživanju provedenom 2013. godine znanstvenici su otkrili da izloženost suncu, čak i u situacijama kada je sunce uzročnik raka kože, štiti srce. Analizom četiri milijuna liječničkih nalaza znanstvenici su ustvrdili da su osobe s dijagnozom karcinoma kože imali manje vjerojatnosti od srčanog udara.

4. Jake kosti i mišići

U istoj danskoj studiji znanstvenici su otkrili kako su osobe mlađe od 90 godina koje su bolovale od karcinoma kože imale manji rizik od prijeloma kuka. Razlog toga mogla bi biti veća razina vitamina D u njihovom organizmu, obzirom da vitamin D pomaže tijelu da apsorbira kalcij koji je važan za zdravlje kostiju.

Važnu ulogu vitamin D ima i za zdravlje mišića, pa tako osobe s niskom razinom vitamina D imaju veću vjerojatnost da će imati problema s grčenjem mišića i bolovima u zglobovima. Kreme sa zaštitnim faktorom blokiraju sposobnost tijela da stvori vitamin D, stoga je uzimanje suplemenata i konzumiranje zdravih namirnica koje sadrže vitamin D još uvijek najsigurniji način da se vaše tijelo napuni vitaminom D.

5. Multipla skleroza

Visoka razina vitamina D u tijelu može smanjiti rizik od razvoja multiple skleroze. Postoje snažni dokazi da osobe koje žive daleko od ekvatora  te su iz tog razloga manje izloženi UV zračenju, imaju  veći rizik od razvoja bolesti od onih koje žive bliže ekvatoru.

Istraživanje iz 2014. godine također je pokazalo da se nadoknadom vitamina D može usporiti razvoj multiple skleroze i povezanih oštećenja mozga, no znanstvenici su u obzir uzeli isključivo vitamin D dobiven konzumacijom dodataka prehrani, a ne pristup sunčevoj svjetlosti.

6. Karcinom gušterače i karcinom dojke

Karcinom gušterače 12. je najčešći karcinom u svijetu i 7. najsmrtonosniji, a najveća stopa ljudi s ovim oblikom karcinoma je u zemljama s najnižom količinom sunčeve svjetlosti, što su potvrdili znanstvenici s američkog Medicinskog fakulteta u San Diegu.

Izloženost sunčevoj svjetlosti može biti povezana i s manjim rizikom od raka dojke. Prema istraživanju objavljenom u časopisu Environment Health Perspectives otkriveno je kako žene koje provode dnevno minimalno sat vremena na svježem zraku imaju manji rizik od raka dojke za razliku od žena koje rjeđe borave izvan kuće.

7. Krvni tlak

Hipertenzija je obično češća zimi i u sjevernijim zemljama, a istraživanje objavljeno u časopisu Journal of Investigative Dermatology nudi mogući razlog – izloženost sunčevoj svjetlosti uzrokuje apsorpciju dušikovog oksida u kožu i u krvotok, zbog čega dolazi do širenja krvnih žila i smanjenja tlaka unutar njih.

8. Artritis

Istraživanje iz 2013. godine objavljeno u Annals od Rheumatic Diseases pokazalo je da izloženost ultraljubičastom B zračenju (jednoj od dvije vrste zraka – UVA i UVB) može smanjiti rizik od reumatoidnog artritisa kod žena. Sudionice istraživanja koje žive na najsunčanijim područjima Sjedinjenih Američkih Država poput Havaja i Arizone imale su 21% manje vjerojatnosti da su razvile degenerativnu bolest od onih sudionica koje žive na području s najmanje sunca kao što su Aljaska i Oregon.

9. Zdravlje probavnog sustava

Jedna druga studija objavljena u časopisu Gut proučavala je istu skupinu žena i njihovu razinu upalne bolesti crijeva su pronađeni slični rezultati. Sudionice koje žive na sunčanim dijelovima SAD-a imale su manju vjerojatnost da će razviti Chronovu bolest i ulcerozni kolitis od onih sudionica koje žive na područjima zemlje manje sunca. Znanstvenici smatraju da razina vitamina D ima važnu ulogu za imunološki sustav i regulaciju upala u tijelu.

10. Alergije

Australsko istraživanje iz 2012. pokazalo je da djeca koja žive na područjima zemlje s manje sunčeve svjetlosti imaju veću vjerojatnost da će biti alergična na jaja i kikiriki od one djece koja žive u područjima bliže ekvatoru. Također, jedno drugo istraživanje pokazalo je da mala razina vitamina D u organizmu može rezultirati raznoraznim alergijama, pa čak i astmom.

11. Ekcemi i psorijaza

Ista grupa australskih znanstvenika došla je do zaključka kako djeca na jugu zemlje gdje postoji manja izloženost sunčevoj svjetlosti imaju dvostruko veću vjerojatnost od razvoja ekcema za razliku od djece koja žive na sjeveru Australije. Ekcemi i psorijaza često se liječe UV svjetlom takozvanom fototerapijom.

12. Dobar vid

Iako je poznato da sunčane naočale štite od štetnih UV zraka koje mogu oštetiti vid, a pretjerana izloženost suncu može dovesti do makularne degeneracije, glaukoma i sive mrene, istraživanje provedeno 2009. godine u New Englandu pokazalo je kako sunce može imati i pozitivan učinak na vid. Pokazalo se da djeca koja provode više vremena na otvorenom imaju manje izgleda razviti kratkovidnost.

13. Trudnoća i plodnost

Žene koje imaju nisku razina vitamina D tijekom trudnoće imaju veću vjerojatnost od komplikacija poput gestacijskog dijabetesa i preeklampsije, kao i veću vjerojatnost od razvoja multiple skleroze u godinama nakon poroda. Također, njihova djeca imaju veću vjerojatnost da će se roditi pothranjena te i sama imaju veću vjerojatnost od multiple skleroze.

14. Žutica

Bebe koje su rođene sa žuticom, bolesti koja može dovesti do oštećenja mozga ili čak smrti, mogu se liječiti sunčevom svjetlošću, barem tako tvrde znanstvenici sa Sveučilišta Stanford koji su 2015. proveli istraživanje i došli do ovih saznanja. Žutica se javlja kada novorođenče još uvijek nije razvilo enzim koji je potreban kako bi se oslobodile štetne tvari u krvotoku, a bolest je prepoznatljiva po žućkastoj boji kože i očiju.