Šljiva i ovi prostori uvijek su imali snažnu poveznicu. Počevši od priče o pola sela koje tetura i pada s nogu jer se pekla rakija pa do one gastronomske u obliku knedli, džemova, štrudli, kompota i raznih kolača. Šljive ima na svakom koraku i spada u možda najpopularniji kultivat jer je visoke iskoristivosti i laka za konzerviranje
Puno smo puta u kuhinjama imali prilike raditi sa šljivom: ukiseljene varijante s paštetama i terinama od gusje jetre, sušene varijante sjeckane i ukuhane u koncentriranim umacima poput pašticade. Džemovi od šljive spadaju u moju omiljenu hranu za doručak. Topao kruh s maslacem i džemom od šljiva podsjeća me na djetinjstvo. Džemom bih pojačavao umake, dopunjavao ga paprom i crnim vinom, a dobro se slaže uz jela od svinjetine, govedine i divljači.
Meni najomiljenija kombinacija je ona u palačinkama. Šljive se vrlo dobro slažu s paprom, crnim vinom, cimetom, klinčićima i portom. Što se šljivovice tiče, imao sam prilike probati neke varijante koje su puno bolje i rafiniranije te na tragu talijanskih grappa, daleko od onih rakija za čišćenje prozora. Nekoliko sam puta imao prilike i kuhati sa šljivovicom, najčešće deserte, i to kada bih flambirao šljive.
Što se samih šljiva kao ploda tiče, one imaju ovalni plod plave, crvene, ili žute potkožice te sladak okus. Inače dolaze iz Azije, a u stari Rim su se dopremale iz Sirije, gdje su se konzervirale sušenjem. U Europu su došle preko križara. Danas prepoznajemo gotovo 2000 vrsti šljiva, što bi trebalo značiti da imam još puno toga za probati.
Na Kvarneru smo kao djeca jeli divlje šljive koje se zovu amule. Satima bismo sjedili na drveću oko škole i brstili ih, naravno – zelene. Nutritivno gledano, šljive su bogate betakarotenom, vitaminima A, C i D, folnom kiselinom, niacinom te imaju pet vrsta šećera. Bogate su sorbitolom koji se inače koristi kao zamjena za šećer u proizvodima za dijabetičare.
Da skratimo – šljive su zdrave. U malim količinama čak i u šljivovici. Ponavljam, u malim. Ako ih do sada niste voljeli, vrijeme je da počnete šljiviti šljive.
Crumble od šljiva
Potrebni sastojci:
500 g šljiva
200 g kristal šećera
štapić cimeta
sok jednog limuna
1 dl crnog vina
1 lemongrass
Za tijesto:
100 g brašna
50 g maslaca
50 g šećera
Priprema:
Na tavi karameliziramo šećer i dodamo otkoštene šljive izrezane na četvrtine. Podlijemo vinom, dodamo zdrobljeni lemongrass i štapić cimeta te prokuhamo. Na kraju dodamo limunov sok.
Kombiniramo tri sastojka te zamijesimo mrvičasto tijesto. Izvadimo lemongrass i cimet iz šljiva i izlijemo ih u namašćen pleh. Pokrijemo ih mrvičastim tijestom te pečemo na 200 stupnjeva dok nisu zlatnožute boje.
