Za to starenje treba kriviti biološki sat ugrađen u našim genima, tvrde znanstvenici sa Sveučilišta u Kaliforniji koji su otkrili da neki dijelovi anatomije – poput tkiva dojke u žena – stare brže od ostatka tijela, piše MailOnline.

'U borbi protiv starenja, najprije smo morali pronaći objektivan način mjerenja. Kroz četiri smo godine pratili precizan skup biomarkera koji su čuvari vremena u cijelom tijelu', izjavio je Steve Horvath, profesor genetike na UCLA.

'Moj je cilj bilo odrediti sat koji može pomoći znanstvenicima da bolje razumiju što ubrzava i usporava proces starenja kod ljudi.'

U izradi sata, profesor Horvath se fokusirao na metilaciju, prirodni proces kojim se kemijski mijenja DNK.

Baratao je informacijama o gotovo 8.000 uzoraka 51 vrsta tkiva i stanica iz cijelog tijela, te je pratio kako godine utječu na razinu metilacije DNA od rođenja do 101 godine. Za izradu sata, koristio je 353 markera koji se mijenjaju s godinama, a prisutni su u cijelom tijelu te je u testiranju bio iznenađen učinkovitošću sata.

'Iznenadilo me da se može razviti sat koji pouzdano otkucava vrijeme u cijeloj anatomiji ljudskog tijela', priznao je. 'Moj je pristup uspoređivao jabuke i naranče, ili u ovom slučaju, različite dijelove tijela: mozak, srce, pluća, jetra, bubrege i hrskavice'.

Dok je biološka dob većine uzoraka pratila svoju kronološku dob, neki su se znatno razlikovali. Profesor Horvath otkrio je da tkivo dojke kod žena stari brže od ostatka tijela. 'Zdravo tkivo dojke je oko dvije do tri godine starije od ostatka ženskog tijela. Ako žena ima rak dojke, zdravo tkivo pokraj tumora je u prosjeku 12 godina starije od ostatka tijela'.

Dobiveni rezultati mogu objasniti zašto je rak dojke najčešći oblik te bolesti u žena. Tumorsko tkivo u prosjeku je 36 godina starije od zdravog tkiva te zašto su godine glavni faktor rizika za mnoge vrste raka kod oba spola.

'Veliko je pitanje kontrolira li biološki sat proces koji vodi do starenja', kaže profesor Horvath. 'Ako je tako, sat će postati važan biomarker za proučavanje novih terapijskih pristupa u održavanju tijela mladima.'

Otkrio je i da se da sat ubrzava ili usporava, ovisno o dobi osobe.

'Ritam otkucavanja sata nije konstantan', objašnjava. 'Kuca mnogo brže kad smo djeca i tinejdžeri, a zatim usporava do konstantne stope kada dođemo do 20 godina'.