Mnogi zbog obaveza zaborave koliko je svakodnevno opuštanje važno za tjelesno i psihičko zdravlje. Oslobađanje od stresa raznoraznim načinima opuštanja jednako je važno za naše tjelesno zdravlje kao i redovita tjelovježba, a predstavlja i svojevrsnu hranu za naš um jer ga umiruje i puni mu baterije za nove stresne situacije koje nas očekuju sa sutrašnjim danom. Ako ste mislili da si ne možete priuštiti odmor, varate se
Treneri, terapeuti, nutricionisti i medicinsko osoblje sastavni su dio pomoći koju se preporučuje potražiti kada poželite poboljšati svoje zdravlje, smanjiti razinu stresa i potražiti način da imate više energije i osjećate se odmorno. No svaki će vam stručnjak reći kako promjena mora doći prvenstveno od vas samih. Dobra i redovita briga o sebi trebala bi biti vaš prioritet, a ne tek jednogodišnje čašćenje. Vjerovali ili ne, zdravstvena struka slaže se kako učinkovita briga o sebi podrazumijeva i povremeno ljenčarenje.
Nema ništa loše u tome da s vremena na vrijeme razmazite sebe omiljenim komadom torte ili izležavanjem na terasi i čitanjem knjige. Sreću uistinu čine male stvari, a svakodnevne obaveze ne bi trebale biti izlika da ih se odreknemo. Pronađite vrijeme za sebe, posvetite se sebi i radite stvari koje vas oslobađaju stresa i čine vas sretnima, makar i na 15-ak minuta.
Svakodnevna relaksacija može značajno utjecati na zdravlje
Živimo u vrijeme kada smo podložni velikoj količini stresa i uvijek slušamo o tome kako je on loš za naše zdravlje. I zbilja jest loš, tu nema dvojbe. Stres može uzrokovati razne zdravstvene probleme, od glavobolja preko anksioznosti do poremećaja u prehrani, a nerijetko može pogoršati postojeće zdravstveno stanje. Stres potiče proizvodnju hormonskog kortizola, što je dobro u malim dozama, no u velikim dozama može smanjiti imunitet, povećati rizik od mentalnih bolesti i negativno utjecati na razinu gustoće kostiju.
Relaksacija, odnosno kvalitetan odmor, dobra je za zdravlje. Ne samo da relaksacijom otklanjamo ili reduciramo zdravstvene uzročnike stresa, već stvaramo pozitivne promjene. Poznato je da opuštanje dovodi do brojnih pozitivnih promjena za tijelo, uključujući snižavanje krvnog tlaka, reduciranje pritiska i boli u mišićima te veću mogućnost koncentracije i bolje raspoloženje. Nedavne studije koje su se bavile posljedicama relaksacije došle su do impresivnih saznanja.
Opuštanje aktivira genetski odgovor koji dovodi do poboljšane funkcije tjelesnih stanica. Mitohondrije, koje su ustvari svojevrsne 'baterije za stanice', postaju otpornije, a proizvodnja inzulina, koji kontrolira pretvorbu energije u tijelu, povećava se. Telomeri, koji štite kromosome (dio DNK), doživljavaju duži životni vijek. Također je ustanovljeno da su te promjene izraženije što duže vježbamo tehnike opuštanja, a rezultati postaju vidljivi nakon nešto manje od dva mjeseca redovitog opuštanja.
Opuštajuće aktivnosti također potiču proizvodnju hormona sreće - serotonina i hormona ljubavi - oksitocina. Ovi hormoni povezani su s boljim raspoloženjem, kvalitetnijim snom i otklanjanjem bolova.
Važno je pronaći (ne)aktivnost koja vas opušta
Neki od najpoznatijih načina relaksacije koje preporučuju stručnjaci su joga, plivanje, meditacija, pisanje ili šaranje po papiru. Joga je veoma opuštajuća forma tjelesne aktivnosti lišena stresa, no tjelovježba sama po sebi odličan je način da se oslobodite stresa. Meditacija, pogotovo u kombinaciji s pravilnim i dubokim disanjem, jedan je od najbržih načina da tijelo reagira oslobađanjem stresa. Pisanje ili crtanje črčkarija po papiru također je popularan i koristan način da izbacite iz sebe sve što vas mori, tišti ili se jednostavno nakupljalo u vama.
Definicija redovite brige o sebe podrazumijeva da radite sve za što znate da vas opušta. Ako se joga, meditacija ili pisanje ne uklapaju u vašu viziju opuštanja, isprobajte nešto drugo. Opustiti se možete jedino i samo ako slušate svoje tijelo i činite nešto bez otpora.
To ne znači da ne trebate uopće dati šansu spomenutim aktivnostima, već da, ukoliko ih isprobate i one 'ne upale', nastavite tragati za onom uz pomoć koje ćete se baš svaki put riješiti stresa i napuniti baterije. Možda je to šetnja psa, vrtlarenje ili pak čitanje ljubavnih romana. Dokle god osjetite da vam stres tijekom odabrane aktivnosti popušta, sigurni ste da ste pronašli učinkovit način da se brinete o svom psihofizičkom zdravlju.
Cilj je svakog dana odvojiti nekoliko minuta za sebe, unatoč natrpanom rasporedu, djeci ili gomili problema koji čekaju da ih riješite. Ponavljanje je majka mudrosti, rekli bi stari ljudi. Odaberite nekoliko aktivnosti za koje mislite da bi vam mogle pomoći u opuštanju i ponavljajte ih svaki dan. S vremenom će one postati dio vaše dnevne rutine, a tijelo će se naviknuti na određene radnje. Primjerice, vaše tijelo će se naviknuti na način kuhanja popodnevnog čaja, na tiho pjevušenje prije meditacije ili na puštanje uvijek iste pjesme dok pripremate kupku.
Postoje brojni prihvatljivi i jeftini načini da se opustite
Isprintajte personalizirani podsjetnik s aktivnostima koje vas opuštaju i zalijepite ga na hladnjak ili na uredski stol na vašem radnom mjestu. Postoje brojni načini da sami sebe razmazite, da se osjećate sretno ili da se jednostavno opustite i ne mislite na posao i obaveze, a pritom su potpuno besplatni. Evo nekoliko prijedloga:
- Odvedite obitelj na bazen i pršćite se vodom poput dječice, sreća je zajamčena
- Potražite na YouTubeu vježbu iz meditacije ili joge
- Napišite na komad papira što vas sve čini nervoznim i zatim ga poderite ili pokraj napišite listu stvari koje vas čine sretnima
- Zatvorite oči i slušajte opuštajuću glazbu (šum valova, zvuk kiše, itd.)
- Pustite si glasnu glazbu i rasplešite se u ritmu muzike za ples
- Odite u šetnju
- Igrajte se s kućnim ljubimcem 15 minuta
- Napravite si pjenušavu kupku
- Napravite sebi jestivu masku za lice i za to vrijeme nazovite dragog prijatelja kojeg odavno niste čuli
- Pozovite društvo na kavu
- Zamolite partnera da vas izmasira
- Popijte čaj na terasi ili u vrtu
- Probudite se ranije i više vremena uložite u spremanje za posao. Osjećat ćete se bolje i biti zadovoljniji sobom
- Posjetite besplatno događanje u gradu koje zvuči zabavno. Proljeće je prepuno takvih događanja (možete posjetiti i botanički ili zoološki vrt, muzej, itd.)
- Pronađite nov zanimljiv hobi, poput pletenja, vrtlarenja ili slikanja
- Ako volite kuhati, isprobajte recepte koje ste oduvijek željeli probati, ali niste imali prilike ili vremena
- Volontirajte. Osjećaj da ste nekome pomogli bit će vam najveća nagrada zbog koje ćete se osjećati dobro