Iako su takvi oblici opuštanja itekako značajni i imaju svoj učinak, uobičajena je zabluda da se na odmor gleda kao na 'pasivno' iskustvo.

Istinski odmor, kažu stručnjaci, ne znači samo sjediti ili ležati na kauču - također se radi o tome da svom umu, odnosno mozgu pružite odmor koji mu je itekako potreban da bi funkcionirao na optimalnoj razini. I dok je dovoljan san neophodan za zdravlje mozga, mnogi oblici odmora uključuju upravo aktivnost, a ne san.

'Vrste odmora koje najviše obnavljaju te najučinkovitije pune naše mentalne i fizičke baterije su one pune aktivnosti, a ne pasivne', rekao je Alex Soojung-Kim Pang, autor knjige 'Odmor: Zašto možete učiniti više kad radite manje'. Odlazak u dugu šetnju, na planinarenje ili neki oblik tjelovježbe također nam može dati više energije i učiniti da se osjećamo mentalno pomlađeni, ističe.

Niz kulturnih i generacijskih promjena potaknuo je interes za koncept odmora. Navike rada od kuće stvorene tijekom pandemije potaknule su mnoge da preispitaju kako i gdje rade, oživljavajući interes za četverodnevni radni tjedan. A milenijalci koji postavljaju granice te generacija Z pobunili su se protiv radnih navika ranijih generacija i nakon radnog vremena.

Zagovaranje više odmora podupire i znanost. Kad su istraživači počeli mapirati moždanu aktivnost, iznenadili su se kada su saznali da je mozak koji miruje još uvijek aktivan. Kad preusmjerimo pozornost s koncentracije na zadatak na nešto što zahtijeva manje aktivan mentalni fokus (kao što je sanjarenje ili introspekcija), 'zadana mreža načina rada' ili DMN postaje više aktivirana. Iako treba još puno toga naučiti o ovoj mreži, vjeruje se da je DMN uključen u niz kognitivnih funkcija, uključujući kreativno razmišljanje.

Ali mnogi od nas imaju život strukturiran oko dugih radnih dana koji zahtijevaju stalni fokus i pažnju. Neki na vrijeme u kojem ne rade gledaju kao na izgubljeno vrijeme ili ga koriste da bi obavili više zadataka vezanih uz posao. Bilo kakva prilika za odmor često se ne dogodi do kraja radnog dana.

'Čak i ako volite svoj posao, vaš mozak ne miruje dok ga radite. To što volite svoj posao i osjećate se vođeni nekom misijom može ga učiniti održivijim, ali svejedno to morate ostaviti po strani ako je ono što želite odmoriti se. Morate srčano zaštititi svoj odmor i svoje slobodno vrijeme, baš kao što majka medvjedica štiti svoje mladunce', slikovito opisuje Celeste Headlee, autorica knjige 'Do Nothing: How to Break Away From Overworking, Overdoing, and Underliving'.

Dobra vijest glasi da se odmaranje može vježbati i poboljšati.

'Postoji nešto što bismo rekli da je vježbanje odmora. To je nešto što možemo naučiti bolje raditi', rekao je Soojung-Kim Pang. Napomenuo je da možemo razviti dnevne prakse koje nam omogućuju da izvučemo više iz odmora, dopuštajući mu da 'zauzima veći dio naših života, a ne nešto što ostavljamo za kraj dana'.

Evo savjeta koji će vam pomoći da se bolje odmorite:

Usredotočite se na aktivan odmor

Aktivan odmor znači odvajanje od fokusiranog zadatka, obično posla, te odlazak u teretanu i li šetnju. Čak i ako nas vježba umori, ona se još uvijek računa kao odmor za naš mozak. 'Duga šetnja uz slušanje glazbe ili omiljenog podcasta može donijeti više energije nego kad na kauču gledate omiljenu seriju na Netflixu', rekao je Soojung-Kim Pang.

Pronađite hobi

Usmjeravanje pozornosti na hobije, poput slikanja, fotografiranja, izrade nakita ili makramea, također je oblik odmora. Stručnjaci se slažu da je vrlo korisno imati zanimljive hobije koji vam također uzimaju vrijeme i traže koncentraciju, ali na pozitivan način.

Uzmite više pauza tijekom dana

Tijekom pauze vaš se um resetira te se vraćate poslu energičniji i kreativniji. U jednoj studiji grupe studenata su zamoljene da zamisle kako na najbolji način iskoristiti komad papira. Jedna grupa se usredotočila na zadatak dok je druga napravila petominutnu pauzu tijekom vježbe. I da, nimalo iznenađujuće: grupa koja je imala stanku imala je više kreativnih ideja.

Napravite popis 'danas'

Robert Poynton, autor knjige 'Do Pause: You Are Not a To Do List', rekao je da su popisi obaveza često prepuni beskrajnih zadataka, a samo gledanje te liste može biti demoralizirajuće. Predložio je da napravimo popis za 'danas' sa samo bitnim zadacima koje doista možemo obaviti. Kada završite, nemojte dodavati nove zadatke na popis. 'Razumno procijenite što je moguće postići. Kada napravite popis, možete jednostavno stvoriti vrijeme za sebe', savjetuje Poynton.

Još jednom razmislite o radu nakon radnog vremena

Postajemo manje produktivni i kreativni kada dugo radimo! Istraživanje provedeno na Islandu pokazalo je da su oni koji su radili 35 do 36 sati tjedno bili jednako ili više produktivni te u boljem stanju u usporedbi s onima koji su radili više od 40 sati tjedno.

Važnost malih stanki

Istraživanja su pokazala i da mikrostanke povećavaju snagu i smanjuju umor. Stoga tri puta duboko udahnite prije nego započnete sastanak preko Zooma. Izvedite vježbu disanja dok stojite na semaforu ili uzmite pauzu za kavu i uživajte u tom ritualu. 'Neprestano me iznenađuje koliko je malo potrebno da se napravi velika razlika. Kad odvojim 90 sekundi kako bih izašao, udahnuo zrak i pogledao prema zelenilu, postižem sasvim drugačije raspoloženje i lakše podnosim sljedeći sastanak', dodaje Poynton.

Uzmite 'tehnološku' pauzu

Isključite sva prijenosna računala, tablete i telefone kako biste si omogućili odmor od tehnologije. Bitno je razumjeti način na koji naš mozak funkcionira. Čak i kad samo gledate pretinac e-pošte otvoren u pozadini na računalu, on će potrošiti iznenađujuću količinu energije razmišljajući i pripremajući se za dolazak sljedećeg e-maila.

Pratite na što trošite svoje vrijeme

Stručnjaci su primijetili da mnogi ljudi zapravo ne znaju na što im vrijeme odlazi. Savjetuju nam da svakih pola sata vodimo bilješke i zapisujemo ono što smo radili. Nakon tjedan ili dva pojavit će se jasni obrasci. To je jedna od najmoćnijih vježbi jer kada ljudi shvate na što im zapravo vrijeme odlazi, to može potpuno promijeniti njihove prioritete. Nakon što utvrdimo koliko potencijalno slobodnih sati dnevno možemo imati, važno je napraviti plan kako želimo iskoristiti ovo slobodno vrijeme.

Češće idite na odmor

Zvuči pomalo začuđujuće, ali jedan duži odmor nije bolji. Zbog dobrobiti odmora za mentalno zdravlje Soojung-Kim Pang stoga predlaže da svaki kvartal uzmete otprilike tjedan dana odmora, ako ste naravno u mogućnosti. I nikako ne dopustite da vam se dani godišnjeg odmora gomilaju ili, još gore, propadnu. Jedno istraživanje na 12.338 sredovječnih muškaraca s visokim rizikom od srčanih bolesti pokazalo je da je neuzimanje godišnjeg odmora povezano s većim rizikom od smrti tijekom devetogodišnjeg razdoblja praćenja u usporedbi s onima koji su često bili na odmoru!