U potrazi za odgovorom zašto su neki ljudi puni života i vedri, a drugi pak mračni i skloni depresiji, tim znanstvenika proveo je istraživanje nad miševima u potrazi za biološkim odgovorima te otkrio razloge koji se nalaze duboko u mozgu.

Poznato je kako je dio mozga koji se naziva medijalni prefrontalni korteks (MPFC) uključen u regulaciju emocija i ponašanja te može postati snažno aktivan kod ljudi sklonih depresiji. Već odavno su znanstvenici htjeli znati uzrokuje li hiperaktivnost u MPFC-u depresiju ili pak aktivnost u tom dijelu mozga uzrokuje nešto drugo i na taj način posredno uzrokuje depresiju. Kako bi to provjerili, znanstvenici su promatrali miševe te su bili u mogućnosti odrediti specifične neurone povezanih sa stresom. Poput ljudi, kada su pod stresom, kod miševa se aktiviraju neuroni MPFC-a. No isti ti neuroni bili su vrlo slabi kod miševa koji nisu dodatno reagirali na dodatni stres, piše Time

Kako bi provjerili uzrokuje li doista aktivirani MPFC depresiju, znanstvenici su izložili miševe neurološkim uvjetima povezanim s depresijom. Zanimljivo, miševi koji su bili vedre naravi odjednom su postali depresivni i nemoćni što pak sugerira to da simptome depresije zapravo aktivira međudjelovanje neurona.

Znanstvenici smatraju kako rezultati ovoga istraživanja podupiru korištenje načina liječenja depresije koji se naziva duboka stimulacija mozga (DBS) koja se odnosi upravo na te neurone. Razumijevanje toga na koje dijelove mozga utječe depresija ne samo da pomaže u kreiranju boljih antidepresiva, već i stvaranju terapije koja ne uključuje lijekove. Osim DBS-a, tretmani koji koriste magnetska djelovanja su i transkranijalna magnetska stimulacija (TMS), koji su se pokazali uspješnima, a jedna nedavna studija pokazala je da je oksitocin učinkovit u reguliranju raspoloženja i dobro djeluje na mentalne poremećaje poput depresije i tjeskobe.

Naravno, budući da je istraživanje provedeno na miševima, ti su rezultati još preliminarni te zahtijevaju dodatna istraživanja.