Što učiniti kada dani zaljubljenosti i bračne sreće postanu dio prošlosti, a svakodnevica se pretvori u noćnu moru međusobnog optuživanja i svađa? Izbor nije velik. Moguće je ostati u nezadovoljavajućem odnosu, prekinuti ga ili potražiti stručnu pomoć. Za ovo posljednje u Hrvatskoj se odlučuje sve veći broj ljudi. Gdje, dakle, potražiti stručnu pomoć, kome se obratiti i kada to učiniti?
Nakon pet godina braka, 32-godišnja A. R. našla se pred zidom. Odnos između nje i njezina šest godina starijeg supruga sveo se uglavnom na svađe i međusobne optužbe.
'Počela sam intenzivno razmišljati o razvodu. Razgovarala sam o tome s obitelji i prijateljicama. Neki su me podržavali, a neki su mi savjetovali da braku dam još jedan pokušaj. Nakon dugog razmišljanja, proučavanja knjiga i pretraživanja interneta, odlučila sam svome braku dati još jednu priliku. Predložila sam suprugu da potražimo stručnu pomoć i on se složio', kazala je A. R.
Ona i njezin suprug pomoć su potražili kod psihoterapeuta specijaliziranog za bračne i obiteljske odnose. 'Na terapiju idemo šest mjeseci, a naš odnos vidljivo se poboljšao. Radimo na sebi, shvatili smo da od međusobnog optuživanja nema koristi i da jedno drugo trebamo poštovati. Spoznali smo gdje smo griješili i koji su bili glavni uzroci naših neslaganja. Sada kad pogledam vidim da smo oboje bili nezreli, ali, srećom, to je vrijeme iza nas', zadovoljno je zaključila A. R.
Terapija Imago kao slamka spasa
Zahvaljujući želji za poboljšanjem braka, A. R. i njezin suprug neće biti dio poražavajućih statistika koje pokazuju da se u Hrvatskoj godišnje razvede oko 5.000 brakova. Ipak, ohrabruje podatak da se sve više parova odlučuje za stručnu pomoć. Uočila je to i jedna od najboljih bračnih terapeutkinja u Hrvatskoj, psihijatrica Ljiljana Bastaić.
'Sve više parova odlučuje se za partnersku terapiju. Najčešće traže pomoć kada je napetost češća od stanja zadovoljstva, kada su se udaljili i kada osjećaju da im nešto nedostaje u vezi. Uglavnom, po pomoć dolaze kada prevlada bol i strah od raspada zajednice. Terapija im je svojevrsna zadnja slamka spasa', objašnjava dr. Bastaić.
U svome radu doktorica Bastaić koristi se terapijom odnosa Imago. Riječ je o terapiji kojoj je cilj pomoći partnerima da otkriju što svaki od njih može učiniti kako bi se poremećeni odnos pretvorio u strastveni partnerski suživot.
'Ne tražimo krivca za loše stanje odnosa. Jednostavno ih učim učenju novoga jezika ljubavi, ali to zahtijeva vrijeme i vježbu. To je zapravo proces koji traje cijeli život i nije nešto što se događa preko noći. Riječ o zajedničkom putovanju, a ne o zadatku koji je potrebno riješiti. Kad to parovi počnu usvajati, možemo reći da je terapija uspješna', kaže dr. Bastaić.
Spoznavanje problema
Svaki bračni par svijet je za sebe i nema jedinstvenoga recepta koji se može primijeniti na sve. Preduvjet za spašavanje braka i pružanje stručne pomoći volja je obaju partnera koji žele raditi na odnosu. 'Često savjetujem parovima da prije dolaska na savjetovanje odu na seminar iz bračnih odnosa koje držimo nas nekoliko u Zagrebu i Puli. Tamo ih upoznajemo s osnovnim saznanjima iz međusobnih odnosa, a nakon toga slijedi savjetovanje. Parovi tada razumiju pozadinu vlastitog ponašanja i lakše je raditi na terapijama', pojašnjava poznata hrvatska psihijatrica.
Dr. Bastaić kaže da svi ljudi ponekad imaju teškoće u odnosima te da je riječ o problemima koji su najčešće rješivi. 'Mnogi ljudi nastoje unaprijediti svoje znanje o odnosima i čitaju mnogo knjiga, ali najčešće da bi našli opravdanje za sebe umjesto da im to znanje pomogne u boljem razumijevanju svoga i partnerova ponašanja. Ako bračni par zapne u slijepoj ulici, svakako treba potražiti stručnu pomoć', savjetuje dr. Bastaić.
U Zagrebu djeluje troje psihoterapeuta koji rade po principu terapije Imago, a detaljnije informacije o tome mogu se pronaći na internetskoj stranici www.imago-terapijaodnosa.hr.
Obiteljski centri za besplatnu pomoć
Parovi koji se nalaze u bračnoj krizi pomoć mogu potražiti i u nekim od Obiteljskih centara koji djeluju diljem Hrvatske. Osnovala ih je Vlada RH po uzoru na centre koji djeluju u razvijenim zemljama svijeta. Obiteljski centri imaju savjetodavnu i preventivnu svrhu, a kroz grupne i individualne programe pružaju stručnu potporu u spoznavanju, prihvaćanju i svladavanju teške životne situacije.
'U Obiteljski centar dolazi se bez uputnice i novca. Potrebna je samo želja za razgovorom i radom. Prošle godine u zagrebačkom Obiteljskom centru pomoć su zatražile 1.854 osobe. Većinom dolaze žene, ali sve više i muškarci', kaže Ljerka Lacković, ravnateljica Obiteljskog centra Grada Zagreba.
Prema njezinim riječima, najčešći razlozi traženja pomoći su poteškoće u komunikaciji, posttraumatske teškoće, problemi u roditeljstvu, nasilje i ovisnosti. U Obiteljskim centrima pomoć pružaju stručne osobe poput psihologa, socijalnih radnika, defektologa, sociologa i logopeda. Svi oni posebno su educirani za pružanje pomoći obiteljima, a radi se u grupama ili individualno.
Da su Obiteljski centri u Hrvatskoj itekako potrebni, pokazuje i podatak da su samo u prvih šest mjeseci ove godine na području Hrvatske pomoć zatražile 9.302 osobe. Trenutačno u Hrvatskoj djeluje 17 županijskih Obiteljskih centara, i to Bjelovaru, Dubrovniku, Karlovcu, Koprivnici, Krapini, Senju, Sisku, Splitu, Šibeniku, Požegi, Puli, Rijeci, Varaždinu, Vinkovcima, Virovitici, Zadru i Zagrebu.
Budući da iskustva pokazuju postojanje sve većih potreba za pružanjem stručne pomoći obiteljima u svladavanju suvremenih izazova, Ministarstvo obitelji planira otvaranje obiteljskih centara i u drugim hrvatskim gradovima.
