Temeljito pranje i dezinficiranje ruku, izbjegavanje gužvi i zatvorenih prostora u kojima ima puno ljudi, nošenje maske i distanciranje od osoba koje su bolesne možda nažalost neće biti dovoljni da smanjite rizik od tradicionalnih zimskih viroza, gripe ili koronavirusa.

Stručnjaci smatraju da bi vam loš način prehrane mogao ugroziti imunitet, otežavajući vam tako da se obranite od invazije virusa.

Ako se želite zaštititi, trebate znati da određene prehrambene navike svakako morate izbjegavati kako biste 'nabildali' imunološki sustav i time postali otporniji na bolesti.

U slučaju da prepoznajete neke od ovih štetnih prehrambenih navika, radi vašeg zdravlja, trebate ih promijeniti.

Vaša prehrana nije dovoljno raznovrsna

Često možemo čuti da je raznolikost začin života, a upravo je to jedan od najboljih načina za jačanje imunološkog sustava. Liječnici smatraju da bi manjak raznolikosti na tanjuru mogao štetno utjecati na vaš imunitet i u konačnici na zdravlje.

Unošenje iste namirnice u organizam iz dana u dan moglo bi potencijalno ugroziti vaše imunološko zdravlje, a za to su vam potrebna i zdrava crijeva. Želite crijevni mikrobiom koji ima zdrav niz bakterija, što znači da ih trebate hraniti različitim vrstama hrane. Jednostavan način za postizanje raznolikosti je jesti voće i povrće različitih boja i hranu iz svih grupa namirnica.

Ne jedete dovoljno prebiotika

Ako korisnim bakterijama u crijevima uskraćujete odgovarajuća prebiotska vlakna, mogli biste učiniti lošu uslugu njihovu zdravlju. Prebiotici su gorivo za probiotike - dobre bakterije u našim crijevima - a prehrana bez njih izgladnjuje naše crijevne bakterije, uzrokujući nedostatak raznolikosti unutar mikrobioma. Loše zdravlje crijeva, zauzvrat, povećava upalne markere u našem tijelu i smanjuje imunološki odgovor. Ako želite poboljšati svoj mikrobiom, svakako provjerite ove načine za unos više prebiotika u prehranu, a odobrili su ih nutricionisti.

Namirnice biljnog podrijetla koje sadrže prebiotike su: banane, zeleno lisnato povrće, korijen cikorije, češnjak, luk, poriluk, šparoge, mahunarke, bobičasto voće, citrusi…

Jedete previše šećera i masti

Većina ljudi s vremena na vrijeme udovoljava svojoj želji za slatkom ili prženom hranom (čast iznimkama), no previše šećera i masti može imati duboko negativan učinak na imunološki sustav.

Loša prehrana može dovesti do njegova preopterećenja i rezultirati protuupalnim stanjem u organizmu povezanim s nizom kroničnih bolesti, uključujući dijabetes, bolesti srca i autoimuna stanja kao što je reumatoidni artritis. Prehrana koja sadrži visok udio rafiniranog šećera, visok udio zasićenih masti i malo vlakana može dovesti do ovog ozbiljnog stanja.

Unosite u organizam previše prerađene hrane

Međutim nije samo sadržaj šećera i masti u vašoj hrani ono što može negativno utjecati na imunološko zdravlje. Naime kupovni prehrambeni proizvodi s aditivima mogu imati sličan učinak.

Prerađena hrana načinjena je od rafiniranih ugljikohidrata, stabilizatora, emulgatora i drugih sastojaka kako bi joj se poboljšali okus i tekstura. Kada jedemo ovakve namirnice u velikim količinama, one mogu iritirati crijeva, uzrokovati neravnotežu crijevnih bakterija i u konačnici dovesti do kronične upale niskog stupnja. Ova upala može smanjiti pravilan imunološki odgovor tijela i dovesti do akutnih i kroničnih bolesti.

Ograničavate unos kalorija

Iako vam ograničavanje kalorijskog unosa može pomoći pri mršavljenju, također može imati štetan učinak na vaš imunološki sustav.

Uz bilo kakvo ograničenje kalorija, brzina metabolizma tijela smanjuje se u nastojanju da sačuva energiju za vitalne procese. Pritom se smanjuju procesi poput imunološke potpore. Očituje se to i u nesposobnosti tijela da učinkovito apsorbira specifične mikronutrijente koji jačaju imunitet, kao što su vitamini A i E, a oba zahtijevaju adekvatne zalihe tjelesne masti za apsorpciju, skladištenje i korištenje.