Iako je vrlo praktično kupiti na tržnici povrće i voće za cijeli tjedan, nerijetko se dogodi da povrće ne ostane svježe duže od nekoliko dana. Postoji nekoliko trikova kako da produžite vrijeme trajanja povrću i voću. Olakšajte si planiranje jelovnika, a ujedno reducirate bacanje dragocjene hrane.

Mnogi pri dolasku iz trgovine povrće i voće automatski pospremaju u hladnjak, no nije svakom tipu hrane tamo mjesto. Neko povrće i voće još brže propada u hladnim uvjetima hladnjaka.

Primjerice rajčice je poželjno čuvati na sobnoj temperaturi, da bi se sačuvao njihov što bolji okus. Naravno za vrijeme ljetnih vrućina možete ih pohraniti u hladnjak, no neka mjesto za njih bude na posljednjoj polici, a po mogućnosti, neka ne dolaze u dodir s ostalim povrćem.

Slična je situacija s paprikama i krastavcima.

Možda najbolji primjer brzog propadanja zelenog lisnatog povrća je zelena salata, koju mnogi krivo pohranjuju. Stručnjaci savjetuju da ju je najbolje oprati, ocijediti te umotati u kuhinjski papir, a zatim u zatvorenu plastičnu kutiju.

Kada je riječ o mrkvama, iako one mogu dosta dugo potrajati u hladnjaku, njihovu ćete svježinu dodatno postići ukoliko ih pohranite u staklenke. Staklenke će čuvati vlagu i neće im dozvoliti da se osuše.

Bez ambalaže je u hladnjaku moguće pohraniti artičoke, celer, ciklu, dinju, grožđe, kupus, mahune, poriluk, prokulice, tikvice, trešnje te zeljasto povrće.

Gljive se pak preporučuje staviti u papirnate vrećice.

Batati, češnjak, krumpiri, luk, ljutika i tikve trebali bi biti na mračnom i hladnijem mjestu, najčešće je to u ostavi. Kod voća većina radi grešku s jabukama stavljajući ih u zdjelu na sobnu temperature iako one tada propadaju deset puta brže.

Jagode, borovnice, maline i kupine preporučuje se čuvati u hladnjaku, složene u jednom sloju, bez dodirivanja. Naranča i limun i banana potrajat će u posudi u najhladnijoj prostoriji u domu, nije ih potrebno čuvati u hladnjaku.