Veselimo se, družimo, uživamo u produženom vikendu, mladom luku, kuhanoj šunki, razmjenjujemo pisanice s bližnjima... Prisjetimo se zašto slavimo ovaj blagdan
Blagdan Uskrsnuća najvažniji je kršćanski blagdan slavljenja ponovnog rođenja Isusa Krista, a slavi se 40 dana od Pepelnice, što je vrijeme koje nazivamo Korizmom. Uskrsnuće Isusa Krista temeljno je vjerovanje kršćanstva koje kazuje da je Bog Isusa treći dan uskrisio od mrtvih.
Poruka Uskrsa: Ljubav pobjeđuje smrt
Isus je mučen i razapet na Križu te je umro na Veliki petak, koji uz Veliki četvrtak i Veliku subotu čini Vazmeno trodnevlje prije Uskrsa. Isus je uskrsnuo iz mrtvih nakon što je umro za otkupljenje grijeha ljudi, svojim je uskrsnućem pobijedio smrt, stoga poruka Uskrsa glasi da ljubav pobjeđuje smrt.
Vjernici diljem svijeta slave Uskrs crkvenom molitvom i uživanjem u danu ispunjenom obiteljskim druženjem i blagoslovljenom hranom, a već na Veliku subotu počinju pripreme, boje se jaja, a navečer se odlazi na bdjenje
Jaja simboliziraju Isusovo uskrsnuće
Na blagdan Uskrsa konačno započinje slavlje Uskrsnuća. Jedu se kuhana šunka, mladi luk, rotkvice i jaja koja simboliziraju rađanje života, odnosno Isusovo uskrsnuće. Pisanice se boje različitim bojama i simbolima dan prije Uskrsa, peku se i tradicionalni kolači poput pince ili pletenice ukrašene pisanicama.
Zašto je Uskrs važan?
Uskrs je vjernicima važan iz mnogo razloga. On daje nadu da će i čovjek, baš poput Isusa, jednoga dana uskrsnuti, odnosno da ga negdje drugdje čeka vječni život te ih podsjeća na zahvalnost njihovu Spasitelju. Iako mnogi vjernici izbjegavaju odlaske na misu čak i za najveći kršćanski blagdan, Uskrs za većinu ima posebno značenje.
Uskrs se slavi još od doba apostola
Uskrs se, za razliku od Božića, ne slavi na isti datum, već je on utemeljen na lunarnom kalendaru sličnom hebrejskom kalendaru, a zanimljivo je i da zbog toga što u Novom zavjetu ne piše Isusov datum rođenja, prvi kršćani nisu slavili Božić, već samo Uskrs. U ranokršćansko doba Uskrs se slavio svake nedjelje, no od 2. stoljeća Uskrs se slavi jednom godišnje, točnije u nedjelju, nakon prvog punog proljetnog mjeseca.
Uskrs se slavi još od apostolskih vremena, a povezuje se sa židovskih blagdanom Pasha. Dok se židovska vjera oslanja na Stari zavjet i oslobađanje izraelskog naroda iz egipatskog ropstva, kršćani se okreću Novom zavjetu, a kršćanska vjera usredotočuje se na Uskrsnuće Isusa Krista.
Od 16. stoljeća računanje datuma Uskrsa se mijenja u zapadnoj i istočnoj crkvi. U zapadnome kršćanstvu Uskrs uvijek dolazi na nedjelju između 22. ožujka i 25. travnja, a u istočnome kršćanstvu između 4. travnja i 8. svibnja.