Heisenbergov film, utemeljen na 'pothvatima' stvarnog austrijskog pljačkaša iz osamdesetih, nagrađen je 'zbog svog suptilnog psihološkog seciranja ekstremnog ljudskog ponašanja', ističe se u obrazloženju.

Posebno priznanje u dugometražnoj konkurenciji osvojio je rumunjski film 'Medalja časti' Calina Petera Netzera, 'naizgled jednostavna mješavina politike, tragedije i humora, s dozom topline i humanosti'.

Zlatna kolica u kratkometražnoj kategoriji dobio je talijanski film 'Rita' Antonija Piazze i Fabija Grassadonije, ocijenjen kao 'maštovit i kinematografski odraz unutarnjeg svijeta jedne slijepe djevojčice'.

U toj je kategoriji posebno priznanje pripalo njemačkom filmu 'Sreća' bosanskohercegovačke autorice Šejle Kamerić, 'zbog originalnog načina na koji publiku odvodi na putovanje kroz povijest, sadašnjost i budućnost'.

Najboljim dokumentarnim filmom Festivala proglašen je talijanski film 'Ja, moja ciganska obitelj i Woody Allen' Laure Halilović, u kojem autorica 'izvan svih stereotipnih prikaza, izrazito jakim filmskim jezikom, priča intimnu priču o odrastanju u romskoj obitelji'.

Posebno priznanje dobio je estonsko-latvijski dokumentarac 'Djeca Karoste' Janisa Jurkovskisa, 'vizualno zapanjujuća minijatura o gradu koji nestaje'.

Zlatna kolica za najbolji hrvatski film u programu Kockice osvojio je film 'Onda vidim Tanju' Juraja Lerotića, koji 'u besprijekornu cjelinu povezuje odličnu glumu, glazbu, montažu i fotografiju'.

Direktor Festivala Boris T. Matić izvijestio je da je filmove pogledalo oko 25 tisuća ljudi, što smatra odličnim rezultatom s obzirom na to da je Festival zbog preseljenja u kino Europa iz Kina SC-a imao dvostruko manje mjesta za sjedenje.

'U početku smo se bojali promjene lokacije, no svi su programi odlično prošli', dodao je.

Najbolji filmovi dobili su i novčane nagrade, dugometražni četiri tisuće eura, a kratki i dokumentarni po tisuću eura.

Od otvorenja, 17. listopada, na 8. Zagreb Film Festivalu prikazano je ukupno 95 filmova u pet kinodvorana.