U 2013. završeno je i prikazano ukupno 16 dugometražnih igranih filmova, što je dosad najveći broj proizvedenih filmova u povijesti hrvatske kinematografije. Od spomenutog broja, ukupno ih je 12 sufinancirano sredstvima Hrvatskog audiovizualnog centra. U različitim fazama postprodukcije trenutačno se nalazi sedam dugometražnih igranih filmova, a nagodinu se očekuje snimanje (odnosno nastavak snimanja) još desetak naslova. U 2013. godini prikazano je i 10 dugometražnih igranih manjinskih koprodukcija, završeno je i 13 dugometražnih dokumentarnih filmova (od čega ih je osam većinskih hrvatskih produkcija) te još 52 kratkometražna filma svih rodova: devet igranih, 15 dokumentarnih, 11 animiranih i 17 eksperimentalnih. U fazi postprodukcije nalazi ih se još 40, a u različitim fazama snimanja nalazi se još 51 kratkometražni film.

Na Javnom pozivu za poticanje audiovizualnog stvaralaštva u 2013. odabrano je sedam dugometražnih igranih filmova među kojima su dominirale autorice i debitantski filmovi, a za sufinanciranje su odabrana i dva dovršena naslova. U ostalim kategorijama sufinanciran je ukupno 31 projekt: četiri kratkometražna igrana, sedam dugometražnih dokumentarnih, šest kratkometražnih dokumentarnih, šest animiranih te osam eksperimentalnih filmova. Podržano je i 11 koprodukcija s manjinskim hrvatskim udjelom, od kojih su četiri dugometražna igrana, tri dokumentarna, tri kratkometražna animirana i jedan kratkometražni igrani. U kategoriji poticanja razvoja scenarija i razvoja projekata dugometražnih igranih i dokumentarnih filmova na prvom i drugom roku odlučivanja u 2013. ukupno je odobreno 18 projekata za razvoj scenarija (osam igranih i deset dokumentarnih), a 11 projekata odobreno je za razvoj projekta (pet igranih i šest dokumentarnih). Rezultati drugog ovogodišnjeg kruga odlučivanja za poziv 2013. Hrvatsko audiovizualno vijeće objavit će u siječnju 2014. godine.

Distribucija hrvatskih filmova

Ukupan broj gledatelja koji su u 2013. gledali hrvatski film dosad iznosi 443.539 (dio filmova još je u distribuciji). Najgledaniji film bila je komedija 'Svećenikova djeca' Vinka Brešana (Interfilm) u distribuciji Continental filma, koja je sa 158.130 gledatelja postala najgledaniji hrvatski film u 21. stoljeću. Slijedi ga 'Šegrt Hlapić' Silvija Petranovića (Maydi Film) u distribuciji Blitz film & videa, koji se još uvijek prikazuje u kinima, a u trenutku nastanka ovoga teksta pogledalo ga je 126.366 gledatelja

Iza njega slijedi 'Zagonetni dječak' Dražena Žarkovića (Kinorama) u distribuciji 2i Filma koji je privukao 68.969 gledatelja, dok je romantična komedija 'Sonja i bik' Vlatke Vorkapić (Interfilm) u distribuciji Duplicata, ukupno privukla 97.927 gledatelja (od čega 38.682 u ovoj godini). Dobre su rezultate ostvarili i 'Kauboji' Tomislava Mršića (Kabinet) u distribuciji Blitz film & videa sa 33.367 gledatelja

Imamo li na umu da je proteklih dvadeset godina prosjek gledanosti hrvatskog filma u kinima bio više od deset puta manji (oko 30.000 gledatelja godišnje), izvjesno je da se već dvije uzastopne sezone nacionalna gledanost održava na razini eksponencijalno većoj u odnosu na ranije stanje.

U kontekstu distribucije spomenimo i da su dva hrvatska filma ostvarila distribuciju izvan Hrvatske i regije. Domaći kinohit Svećenikova djeca predstavit će se publici na repertoarima kina u Italiji, Norveškoj, Poljskoj, Španjolskoj, Švedskoj, Brazilu, Južnoj Koreji, SAD-u i na Islandu. Međunarodnu distribuciju filma vodi WIDE Management. Dugometražni dokumentarni film 'Posljednja ambulantna kola Sofije' redatelja Iliana Meteva (hrv. koproducent Nukleus film) distribuiran je u Njemačkoj, a nominacija za nagradu Cinema Eye u kategoriji najboljeg debitantskog ostvarenja, koju dodjeljuje istoimena organizacija sa sjedištem u New Yorku, mogla bi otvoriti vrata i distribucije po SAD-u.

Program poticaja i filmski turizam

Tijekom 2013., Hrvatskom audiovizualnom centru prijavljeno je pet projekata za ostvarivanje prava na mjere poticanja ulaganja u proizvodnju audiovizualnih djela, od kojih su najviše pozornosti izazvali četvrta sezona 'Igre prijestolja' (Game of Thrones 4, UK) i 'A Patriotic Man' / Isänmaallinen (Finska). Ono što je specifično kod mjera poticaja jest da su namijenjene kulturnom proizvodu (u ovom slučaju – audiovizualnoj djelatnosti), no da izravno potiču i razvoj svih ostalih povezanih industrijskih grana (turizam, ugostiteljstvo, promet itd). Filmska industrija doprinosi gospodarstvu, obimu i efikasnosti naplate fiskalnih prihoda države, kao i brojnim drugim faktorima koji nisu obuhvaćeni standardnim multiplikatorima – promicanju kulture života u Hrvatskoj, promociji Hrvatske kao turističke destinacije, podršci izvoznicima te generiranju prodaje drugih roba i usluga. Također, privlačenjem stranih produkcija omogućuje se širenje ljudskog i tehničkog potencijala u Hrvatskoj, što je preduvjet za daljnji rast i razvoj domaće audiovizualne industrije.

Uspjesi na međunarodnim festivalima

U 2013., hrvatski filmovi bilježe ukupno 15 sudjelovanja na festivalima prve kategorije. Među najveće festivalske uspjehe valja istaknuti premijerno prikazivanje 'Obrane i zaštite' redatelja Bobe Jelčića (Spiritus Movens) i srpsko-hrvatsko-njemačko-francusko-slovenske koprodukcije 'Krugovi 'redatelja Srdana Golubovića (hr. koproducent Propeler Film) u programu Forum 63. Berlinalea te čak šest hrvatskih filmova u programu 48. Međunarodnog filmskog festivala Karlovy Vary. Prisutnost hrvatskog filma ponovno je jaka i na festivalima posvećenima kratkometražnom filmu. 'Presuda' Đure Gavrana (Pipser) i 'Iza ogledala' Jagode Kaloper (Factum) prikazani su u programu 42. Međunarodnog filmskog festivala u Rotterdamu, animirani omnibus 'Otac' skupine autora u koprodukciji Bonobostudija prikazan je u natjecateljskom programu 35. Međunarodnog filmskog festivala u Clermont-Ferrandu, a 'Site Selection' Mare Šuljak (Kinoklub Zagreb) u natjecateljskom programu 59. Međunarodnog filmskog festivala u Oberhausenu.

Kada su u pitanju nagrade, donekle slično 2012., i 2013. bila je obilježena uspjesima hrvatskih manjinskih koprodukcija. Krugovi su osvojili Posebnu nagradu žirija na 29. Filmskom festivalu Sundance, a na Berlinaleu i Nagradu ekumenskog žirija. Slovačko-češko-hrvatska koprodukcija 'Baršunasti teroristi' koju potpisuju Peter Kerekes, Ivan Ostrochovský i Pavol Pekarčík (hrv kopr. Nukleus film) premijerno su prikazani na 48. Međunarodnom filmskom festivalu Karlovy Vary, gdje su osvojili Nagradu FEDEORA koju dodjeljuje Federacija filmskih kritičara Europe i Mediterana.

Ovdje vrijedi istaknuti i da su 'Svećenikova djeca' bila nominirana za Europsku filmsku nagradu u kategoriji najbolje europske komedije te da su Krugovi nominirani za nagradu Satellite u kategoriji najboljeg stranog filma.

Hrvatski filmovi postigli su značajne uspjehe i na festivalima izvan kruga 14 najvećih svjetskih manifestacija, od kojih se najviše ističe 'žetva' nagrada 'Halimina puta 'Arsen Antona Ostojića (Arkadena Zagreb) i Krugova. Vrijedi spomenuti da su filmovi iz 2012. kao što su 'Otac', 'Muški film' Nebojše Slijepčevića (Restart), 'Zimsko čudo' Željke Sukove i Gustava Becka (hr. kopr. Udruga Ukus) i 'Posljednja ambulantna kola Sofije' Iliana Meteva nastavili uspješnu festivalsku karijeru i u 2013. godini. Ukupan broj sudjelovanja hrvatskih filmova na ostalim važnijim međunarodnim manifestacijama broji preko 100 festivalskih prikazivanja.

Digitalizacija nezavisnih kina

Digitalizacija nezavisnih kina jedan je od strateških ciljeva zacrtanih u Nacionalnom programu promicanja audiovizualnog stvaralaštva 2010. – 2014. koji je u potpunosti ostvaren u zadanom roku od dvije godine. Zbog prelaska analognih formata prikazivanja na digitalne, realizacija ovoga projekta bila je nužna kako bi kinoprikazivačka djelatnost u Hrvatskoj uopće mogla opstati. Postotak digitalno opremljenih dvorana danas iznosi 87 posto, što znači da je od ukupno 146 dvorana koje su u funkciji digitalno opremljeno 128. Visok postotak digitaliziranih dvorana Hrvatsku svrstava u sam europski vrh, a njezina dobra praksa uzor je mnogim drugim zemljama u neposrednom i posrednom okruženju.

Godina je završena još jednom zajedničkom akcijom. Na najkraći dan u godini (21. prosinca) Hrvatski audiovizualni centar i kinoprikazivači priključili su se međunarodnoj manifestaciji Le jour le plus Court namijenjenoj promociji kratkometražnog filma. Manifestacija Najkraći dan u godini 21. 12. – Prvi maraton kratkometražnih filmova održavala se u 26 nezavisnih kina diljem Hrvatske, a inicijativi se priključio i 3. program HRT-a. Na repertoaru je bio izbor iz hrvatske i međunarodne kratkometražne produkcije. Ovakve inicijative kao cilj imaju poticanje umrežavanja nezavisnih kina, a istovremeno predstavljaju i moguće nove modele rada, na čemu će HAVC nastaviti raditi i u 2014. godini.