Prigradskim niskopodnim vlakom uputio sam se iz Zagreba u Turopolje kako bih izbjegao vožnju biciklom po gradskim prometnicama, a i česte jutarnje magle. Dani su već kraći, pa više ostane za vožnju po prirodi i siguran povratak kući u Zagreb. Od kolodvora u Turopolju krenuo sam prema selu Rakitovec, u kojem je taman završila nedjeljna jutarnja misa. Stare drvene kuće i crkve prepoznatljiv su dio ovog kraja.

Vrlo brzo s glavne ceste skrenuo sam desno prema Turopoljskom lugu. Dio ceste je još asfaltiran do turopoljske kaznionice. Nakon toga počinju lijepi makadami koji vode u beskrajne šume. Treba voziti ravno, no privuče li vas neka od sporednih cesta, slobodno nastavite tim putom.

Ima puno lovačkih čeka, pa me susret s lovcima nije iznenadio. Ove nedjelje hranili su divljač kukuruzom. Za svaki slučaj provjeravam rutu i saznajem od lovaca da ova cesta ubrzo završava. No od polazne točke do Vrata Turopolja ima petnaest kilometara i lijepa je to, skoro jednosatna vožnja. Impozantni slavoluk je sagrađen 1776. godine, kada je počelo krčenje šuma. Bio je drven, no početkom prošlog stoljeća srušila ga je oluja. Tada je sagrađen od betona, a obnovljen je u međuvremenu. Bez obzira na to, ovaj markantan simbol turopoljskih šuma i danas izgleda dojmljivo. Lijep je cilj za bike vožnju, pa i fotografiranje.

Ovaj kraj je poznat po nekadašnjoj Plemenitoj općini Turopoljskoj. Zbog ukaza tadašnjeg hrvatsko-ugarskog kralja Bele IV Turopoljci su imali svoju slobodu i svoje posjede. Svi su bili plemići, svoji gospodari i nikada nisu postali ničiji kmetovi. Tradicija plemenitaške općine se održala i do današnjih dana, o čemu možete doznati u Muzeju Turopolja u Velikoj Gorici.

Slijedi povratak od četiri kilometra do velikog čvorišta i raspela koje ćete zamijetiti. Tu treba skrenuti desno. Lijevo se može izaći u naselje Pešćenica i izaći iz šume, a ravno natrag odakle ste došli. Moj plan danas je prijeći preko starog drvenog mosta na Odri i ići za Veleševac te nastaviti prema Posavini. Od raspela sam začas bio na Odri. Taj dio dosad nisam prošao, pa sam se iznenadio vidjevši da se radi samo o dva kilometra. Most je ruševan i treba ga oprezno prijeći gurajući bicikl. Jedan je od posljednjih takvih na Odri.

Nadamo se da će se most obnoviti i sačuvati. Obližnji Veleševac je tipično posavsko mjesto uz stari rukavac Save. Patke, labudovi, ribiči, biciklisti i velika crkva ono je što ćete prvo vidjeti. Ovdje je i trgovina i caffe bar, pa je lijepo mjesto za odmor i okrepu. Planirao sam prijeći Savu skelom kod Oborova. Cikloturisti vole takve doživljaje jer pružaju više mogućnosti u kreiranju ruta.

U mom slučaju, za povratak u Zagreb. No skela ne vozi nedjeljom i blagdanom, a u ostale dane ima radno vrijeme. Tako vozi od 6.30 do 10 sati i popodne od 15 do 18 sati. Dobro je znati. Za odvažnije tu je udaljenija opcija istočno preko mosta u Martinskoj Vesi, ako se prema Zagrebu želite voziti po lijevoj, suprotnoj obali Save. S obzirom na to da ću skelom drugi put, vraćao sam se lijevom obalom uzvodno prema selima Orle, Bukevje i Šćitarjevo. Do sada sam prošao trideset kilometara i još toliko ima do Zagreba. Iako slijedi lakši dio, cjelodnevno pedaliranje čini svoje tako da treba uzeti neko vitaminsko piće ili energetski dodatak prehrani.

U Bukevju Sava radi meandre i veliki luk, no Hrvatske vode uredile su nasip, pa se može voziti po lijepom novom makadamu sve do Šćitarjeva. S obzirom na to da odavde do Zagreba ima još desetak kilometara, može se skrenuti lijevo, u selo poznatog arheološkog nalazišta Andautonija. Nema oznake, no kada se slijeva ugleda toranj crkve, znate da ste u Šćitarjevu. Tu je i uzletno-sletna ruta zagrebačkog aerodroma. Nesvakidašnji prizori putničkih aviona u niskom letu i njihova buka bit će dio ikonografije. U Šćitarjevu su dva kafića i trgovina. Nakon pauze krenuo sam preko zagrebačke obilaznice i nadvožnjaka kroz selo Sasi, pa natrag na trasu i obalni savski put prema Mičevcu. Sajmišnom cestom ušao sam u jugoistočni dio grada kroz Zapruđe.

Zagrebačka županija prva je implementirala sve postojeće bike rute svojih gradova i općina u zajedničku aplikaciju i platformu Visit One. Također, uz biciklističke staze ucrtane su sve interesne točke, a Visit One pruža i niz drugih mogućnosti, poput pretraga smještaja i gastro te drugih zanimljivosti na rutama. Prepoznavši trend razvoja cikloturizma, Turistička zajednica Zagrebačke županije također je dodijelila prve standarde Cyclist Welcome Quality. Provedenom evaluacijom dvadeset i sedam turističkih objekata ušlo je u mrežu kvalitetne bike usluge.

Tako su prva obiteljska gospodarstva, restorani i smještajni objekti u Zagrebačkoj županiji postali bike friendly. Svaki objekt ima osnovnu opremu za servis bicikala te niz drugih sadržaja i ponuda za bicikliste, spremišta, posebnu gastro ponudu i sl. Platforma Visit One i objekti Cyclist Welcome pozicioniraju Zagrebačku županiju kao prepoznatljivu bike destinaciju. Cikloturizam je tako postao dio integralnog novog turističkog proizvoda i ponude zagrebačkog prstena.