PANEL DISKUSIJA NA WMF-U

'HRT-u je uzet novac, ali on nije otišao na Novu TV i RTL'

23.09.2011 u 18:54

Bionic
Reading

Godinu dana nakon što je u Hrvatskoj ukinut analogni i uveden digitalni TV signal, povećan broj novih kanala s nacionalnim koncesijama i sve većom penetracijom IPTV-a poput MAXtv-a i raznih kabelskih operatera, došlo je do fragmentacije tržišta. Je li ona bitno utjecala na oglašivače i je li se smanjio utjecaj najvećih igrača?

Pitanja su to na koja su se tražili odgovori u panel diskusiji na Weekend media festivalu (WMF) u Rovinju na kojoj su sudjelovali predsjednici uprava T-HT-a Ivica Mudrinić, HRT-a Josip Popovac, RTL-a Hrvatska Johanes Züll i Nove TV Dražen Mavrić

Da su se proteklih godina dogodili ozbiljni pomaci na TV tržištu, svjedoče i podaci AGB Nielsena prema kojima je 2003. godine najgledanija emisija na televizijama bio kviz 'Tko želi biti milijunaš' sa shareom od 84 posto, a osam godina poslije najgledanija emisija, utakmica Dinamo – Real, imala je tek 53 posto sharea. No to i dalje nije dovelo do velike fragmentacije jer udio najvećih igrača na tržištu 2005. godine je bio 92,2 posto, a danas je 80 posto.

'Podaci pokazuju da najgledaniji program u 2011. godini može biti upola manje gledan nego 2003. godine. Podaci pokazuju da IPTV i kabelski operateri rastu, a gledanje putem satelita rapidno pada', kazala je u uvodnoj riječi direktorica AGB Nielsena Magdalena Malinova.

Iako broj korisnika IPTV-a svakodnevno raste, zbog kombinacije različitih faktora oko 50 posto kućanstava u Hrvatskoj još uvijek nema nijednu platformu

'MAXtv ove godine slavi peti rođendan i s njim smo ušli u 20 posto kućanstava. Međutim, nije sve u statistici. Pravo je pitanje što ljudi gledaju. Dolaskom novih medija televizije se moraju nužno transformirati', mišljenja je Mudrinić.

Serija o Udbi na HRT-u

Na kraju diskusije u nju se pitanjem iz publike uključio novinar Jutarnjeg lista Denis Kuljiš upitavši Popovca je li točno da serijal 'Bitka za Vukovar' ide neposredno pred izbore smišljeno
i je li točno da u njoj priča za ratne zločine osumnjičeni Tomislav Merčep. Također ga je zanimalo je li točno da HRT snima emisiju o Udbi u režiji Obrada Kosovca i Miljenka Manjkasa. Na oba pitanja Popovac nije dao direktan odgovor. Rekao je tek da je 'Bitka za Vukovar' kvalitetna serija koja je dobila pozitivne ocjene recenzenata i da smatra da bi se o špijunskoj službi kakva je bila Udba svakako trebala snimiti, ako ne serija, onda dokumentarac.

Züll pak smatra kako televizije same sebe moraju fragmentirati prije nego to učini netko drugi za njih, dok Mavrić ističe da je Nova TV već u tom procesu jer njihova Doma TV je program namijenjen ženskoj populaciji i da oglašivači na njoj, ali i na njihovom prvom kanalu mogu naći svoju ciljanu publiku.

'Međutim, smatram da fragmentacija nije presudna za oglašivače. Kanali koji se nalaze ispod jedan posto sharea, a podaci pokazuju da ih ima mnogo, ne mogu se naći u nijednom media planu', kazao je Mavrić.

Popovac se pak osvrnuo na hajku koju su, prema njegovim riječima, prije godinu dana vršile privatne TV kuće tražeći od države da sreže oglasni prostor javnom RTV servisu.

'Minute za oglašavanje su nam uzete, ali ne vidim da je to spasilo tržište. Novac koji nam je uzet nitko nije uzeo, on je iscurio i više se ne nalazi u medijskoj industriji. HRT-u je uzeto, nitko nije profitirao, a tržište se urušilo. Vidjet ćete kad se lokalni igrači dodatno upregnu u borbu za preživljavanje i kad IPTV više penetrira u domaćinstva, što će se dogoditi. Hoćete li onda tražiti da se ukinu te platforme ili ćete možda tražiti da se ukine HRT', upitao je Popovac
šefove Nove TV i RTL-a.

Na izgovoreno replicirao mu je Mavrić kazavši kako podaci Nove TV govore sami za sebe, a prema njima oni imaju najgledaniji TV program. Züll je pak dodao kako bi se možda HRT trebao ugledati na model RTL-ova rada, na što je Popovac odgovorio kako 'ne misli slijediti njihov svijetli primjer', aludirajući na činjenicu da njegova kuća još uvijek gleda u leđa Prisavlju, što je izazvalo smijeh u dvorani. Opći zaključak je da će se televizije morati sve brže prilagođavati vremenu koje dolazi, a posebno su apostrofirane generacije koje su danas desetogodišnjaci koji komuniciraju kroz nekoliko kanala istovremeno i u šumi ponude programa uvijek nešto pronađu za sebe.

'Ljudi vole imati izbor, ali zapravo vole birati. Stoga će se uvijek okrenuti onom što prepoznaju kao kvalitetno', zaključio je Züll.