'RTL Hrvatska poziva članove Vijeća za elektroničke medije da podnesu ostavku zbog nepoštivanja zakona kojeg bi trebali provoditi, nestručnosti, pristranosti te donošenja štetnih i protuzakonitih odluka', stoji u izjavi RTL-a poslanoj tportalu. Ovako žestoka reakcija rezultat je odluke Agencije za elektroničke medije o zabrani emitiranja 'Žikine dinastije' u nedjeljnom programu

RTL-a, i to zbog toga što srpska komedija nije prevedena na hrvatski jezik.

RTL Hrvatska u petak je primila upozorenje Vijeća za elektroničke medije iz kojeg proizlazi da se svi filmovi na srpskom jeziku trebaju emitirati s prijevodom na hrvatski jezik. Vijeće je svoje upozorenje obrazložilo odredbama Zakona o elektroničkim medijima i time prekinulo dosadašnju pozitivnu praksu u hrvatskim medijima prema kojoj se filmovi ili serije na srpskom jeziku nisu prevodili. Navedeno očigledno ukazuje na diskriminatorno postupanje prema RTL-u, jer nikada do sada Vijeće niti jednog nakladnika nije tražilo emitiranje s prijevodom', pojašnjavaju iz RTL-a te dodaju kako su zaprimili brojne komentare gledatelja koji titlovanje filmova ili serija iz Srbije te Bosne i Hercegovine smatraju apsurdnim.

U RTL-u navode kako namjeravaju poduzeti sve raspoložive pravne korake protiv Vijeća za elektroničke medije: 'Kontinuiranim neprofesionalnim postupanjem i pristranim odlukama, poput ove o 'Žikinoj dinastiji', unatrag devet mjeseci Vijeće je tri puta donijelo slične vrlo proizvoljne i diskriminatorne opomene protiv RTL-a, čime nam danas prijeti mogućnost gubitka koncesije. Konačno, zbog ozbiljnih sumnji na sukob interesa predsjednika Vijeća, Zdenka Ljevaka, RTL traži od nadležnih tijela da ga se razriješi dužnosti.'

Svoju odluku o 'Žikinoj dinastiji' Agencija je, kako su kazali za tportal.hr, temeljila na Zakonu o elektroničkim medijima koji propisuje prevođenje stranih jezika. No u posljednje vrijeme pogledali smo mnoge srpske i bosanske filmove i serije bez prijevoda, pa se nameće zaključak da se zakonska odredba provodi selektivno. Nameće se i pitanje o smislenosti zakonske odredbe koja u istu kategoriju stavlja, primjerice, francuski jezik i srpski koji u Hrvatskoj ipak svi razumiju. Iako smo u Agenciji za elektroničke medije pokušali dobiti odgovore i na ta pitanja, u tome nismo uspjeli jer do završetka ovoga teksta Agencija nije odgovorila na naš upit.

Iako su i sami svojedobno prikazivali srpske i bosanske serije u svojemu programu, komentari Nove TV na najnoviju odluku Vijeća za elektroničke medije vrlo su oprezni: 'Trenutno nemamo takvih programa na svom ekranu. Nova TV poštuje sve zakone i preporuke nadležnog regulatornog tijela, no u ovom slučaju trebalo bi uvažiti i mišljenje hrvatske publike kod koje neki raniji pokušaji titlovanja jezika naših susjeda nisu naišli na pozitivan odaziv.'

Nešto konkretniji u komentiranju odluke o zabrani emitiranja 'Žikine dinastije' zbog nedostatka titlova na hrvatskom jeziku bio je Antonio Nuić predsjednik Društva hrvatskih filmskih redatelja: 'To je malo smiješna odluka i potpuno bespotrebna. Mislim da su razlike između hrvatskog i srpskog ili bosanskog jezika toliko male da uopće ne zahtijevaju da se filmovi titluju. U našim zakonima, obično u želji da se što više toga definira, napravi se masa glupih odluka koje se onda tumače kako god kome paše. Mislim da bi nam nekad bilo bolje da umjesto tumačenja zakona upotrijebimo zdravu pamet i logiku.'

Dijana Nenadić potpredsjednica Društva hrvatskih filmskih kritičara, odluku Agencije o zabrani emitiranja 'Žikine dinastije' na RTL-u smatra smiješnom: 'Možda Agencija za elektroničke medije time hoće poboljšati 'Žikinu dinastiju' jer smatraju da nije dovoljno dobra komedija. Sjećam se srpskog filma 'Rane' koji je bio preveden na hrvatski i čini mi se da je barem 30 posto ljudi više gledalo taj film samo zbog prijevoda, i to zato da se malo nasmiju u kinu. Dakle, meni je to prevođenje srpskih filmova smiješno, razlike između hrvatskog i srpskog jezika nisu toliko velike da bi se srpski domaćoj publici morao prevoditi.'

Slično mišljenje dijeli i Slavica Lukić potpredsjednica HND-a. 'Meni osobno se čini da se u takvim situacijama treba pozvati na dobri stari zdravi razum. Ako je jezik razumljiv hrvatskoj publici, onda smatram da je potpuno nepotrebno ga prevoditi, to je jednostavno besmisleno i smatram da je takva zakonska odredba besmislena. Ako se u hrvatskim kinima prikazuju srpski filmovi bez prijevoda i ako se emitiraju na drugim televizijama, ne vidim zašto onda Agencija nije reagirala i ranije', istaknula je Slavica Lukić. Kaže da je čudi i ažurnost Agencije za elektroničke medije: 'Čudi me što reagiraju u ovom slučaju, a ne reagiraju u nizu drugih slučajeva kada televizijske kuće ne poštuju program na temelju kojega su dobile koncesiju.'

Za razliku od ostalih naših sugovornika, odluku Agencije podržavaju neki jezični stručnjaci. Goranka Blagus Bartolec znanstvena suradnica u Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje, kaže da je srpski jezik uistinu drugi jezik te da ga se kao takvog treba i prevoditi. 'To je službeno mišljenje stručnjaka za hrvatski jezik i jezikoslovlje u Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Srpski jezik nije dio hrvatskoga jezika koji je službeni jezik, srpski nije ni dijalekt hrvatskoga jezika, to je jednostavno drugi jezik, a drugi jezik se prevodi. Tu problematiku treba zakonski regulirati, a i medijski programi trebaju biti dosljedni u tomu', naglašava Goranka Blagus Bartolec.