Nakon 38 godina Inter se plasirao u finale Lige prvaka. Momčad Josea Mourinha veći dio dvoboja je gotovo iritantnom lakoćom amortizirala ljepotu Barcelonine igre i sasvim zasluženo će se boriti za naslov s Bayernom
Barcelona je instantno zavladala svojim širokim travnjakom, ali Interov blok bio je sjajan, gotovo savršen. Činilo se da će se situacija okrenuti kada je sudac u 28. minuti vrlo strogo dosudio isključenje Interovom osiguraču Motti, ali deset Mourinhovih ratnika nastavilo je ostvarivati zacrtani cilj.
Messi je jednom sjajno gađao i dodao za jedan zicer Krkića. Xavi je 108 puta točno dodao loptu i pretrčao gotovo 12 kilometara, a stoper Pique šest minuta prije kraja je u maniri rasnog strijelca fintom izbacio čuvara i vratara i zabio gol nade.
Barca je napravila puno, ali ostavila je dojam nedorečenog kolektiva i Mourinhovi ratnici, koji su se držali do zadnje sekunde, izveli su teško predvidiv pothvat.
Suđenje neće ući u anale niti kao loše niti kao očajno, ali Frank de Bleekere idućih dana će primati napade s obje strane. U Interu imaju pravo biti nezadovoljni zbog prelakog isključenja Motte, dok će Barcelona dugo pamtiti poništeni gol Krkića u nadoknadi koji bi im osigurao madridsko finale. Gol je poništen zbog igranja rukom, što je u najmanju ruku dvojbeno.
Finalisti, pred kojima je burna noć, tijekom utakmice upisali su samo jedan pokušaj udarca. Chivu je pucao s centra i lopta je jedva došla do gol auta. To za deset dana nitko neće pamtiti, talijanski klub, za koji nije nastupio nijedan Talijan, igrat će za svoj treći naslov u povijesti.