Mancunians vs. Scousers – i tako već 120 godina na nogometnom terenu. Izvan njega, još i duže. U međusobnim susretima United je malo bolji: od 189 dosadašnjih utakmica dobio je 75, a izgubio 63, dok je 51 susret završio neriješeno.

Tko je uspješniji po broju trofeja, to je već diskutabilno. Manchester United ima 20 naslova engleskog prvaka, 11 FA kupova, četiri liga kupa, tri naslova europskog prvaka i jedan Kup pobjednika kupova – ukupno 39 'kanti'. Liverpool je, s druge strane, 18 puta bio engleski prvak, sedam puta osvojio FA kup, 8 puta liga kup, pet puta bio europski prvak i tri puta uzeo Kup UEFA – ukupno 41 trofej. No ako uračunamo Community Shield, UEFA Superkup te Interkontinentalni kup i Svjetsko klupsko prvenstvo, onda je odnos 62-59 za United!

Manchester United je bio prvi engleski klub s naslovom europskog prvaka (1968.), ali Liverpool ih je osvojio dva više (ukupno u europskim trofejima omjer je 8-4 za Liverpool, ili 11-5 ako računamo Superkup). Redsi su dominirali engleskim nogometom između 1975. i 1990., kad su osvojili 11 svojih domaćih naslova i četiri europska, a Crveni vragovi od 1993., od kad bilježe 13 domaćih titula i dvije Lige prvaka.

U cijeloj povijesti derbija samo je devet igrača izravno prešlo iz Liverpoola u United ili obratno – posljednji put još prije 50 godina, kad je izvjesni Phil Chisnall Old Trafford zamijenio Anfieldom za tada solidnu sumu od 25 tisuća funti. I jedan i drugi klub imali su po dva menadžera koji spadaju u apsolutno najveće otočke nogometne legende: Liverpool Billa Shanklyja i Boba Paisleya, a United Matta Busbyja i Alexa Fergusona.

I jedan i drugi klub proživjeli su velike tragedije. United minhensku zrakoplovnu nesreću 1958. u kojoj je živote izgubilo 23 ljudi, uključujući osam igrača, takozvanih 'Busbyjevih beba'; Liverpool katastrofu na stadionu Hillsborough 1989., kad je poginulo gotovo stotinu njegovih navijača.

I u novije vrijeme rivalstvo zna poprimiti vrlo ružne razmjere, s navijačima koji se jedni drugima izruguju zbog spomenutih tragedija. Prema tome se drugi incidenti – poput onoga kad je Luis Suarez rasistički uvrijedio Patricea Evru, a kasnije se odbio s njime rukovati – čak i ne čine toliko ozbiljnima.

Međutim, suparništvo Liverpoola i Manchester Uniteda i nije toliko sportske, koliko povijesne i šire društvene prirode. Kao i svaki pravi derbi, počelo je i prije prve međusobne utakmice.

1. siječnja 1894. pušten je u promet Mančesterski brodski kanal. To se dogodilo nešto manje od četiri mjeseca prije prvog susreta ovih momčadi, u kojem je Liverpool pobijedio 2-0 – zanimljivo, tada je nastupao u plavo-bijelim dresovima, dok su gosti (tada još pod imenom Newton Heath) nosili zeleno-žutu kombinaciju... No prethodni događaj obično se uzima za prijelomnu točku u rivalstvu ne samo dvaju klubova, nego i njihovih gradova.

Dva grada, međusobno udaljena pedesetak kilometara, nekoć su bili samo dijelovi ruralnog Lancashirea. No potpuno ih je preobrazila industrijska revolucija i narasli su kao gljive poslije kiše tijekom 19. stoljeća te svoj populacijski vrhunac doživjela u prvim desetljećima dvadesetog. Liverpool se razvio na brodogradnji, trgovini robljem i uvozu robe iz prekomorskih teritorija, dok je Manchester postao prvi industrijalizirani grad na svijetu.

Radna snaga iz engleskih sela, iz Irske (ponajviše), Škotske, Walesa i raznih drugih dijelova Europe (od Skandinavije i Njemačke do Ruskog carstva i Grčke) i iz kolonija slijevala se u te gradove. Populacija se u tom stoljeću udeseterostučila. U Liverpoolu su doseljenici mahom postajali lučki radnici, škverani; u Manchesteru industrijski radnici u tvornicama tekstila.

U to vrijeme Liverpool je nosio veći prestiž – kao središte financija, trgovine i osiguravajućih kuća. U njemu je bilo i puno 'bijelih ovratnika', poduzetnika, činovnika i inovatora. U Manchesteru je nemilice rasla industrija – grad je postao poznat pod nadimkom 'Cottonopolis', a bujali su i radnički slumovi gdje je u groznim uvjetima živjela jeftina, mahom useljenička radna snaga. Ondje je jedno vrijeme živio i Friedrich Engels, koji je upravljajući očevom tekstilnom tvornicom došao do ideja koje će ga kasnije spojiti s Karlom Marxom i inicirati jednu od najutjecajnijih ideologija 20. stoljeća.

Pruga između dvaju gradova bila je prva međugradska željenica na svijetu – njom se roba (najvećim dijelom pamuk) koja je stizala u Liverpool prevozila u Manchester. Postojala je izreka 'liverpulski gospodin i mančesterski čovjek' – prvi je uvozio, bilježio, tovario i transportirao, a drugi od toga proizvodio.

A onda je ljudima u Manchesteru dojadilo da Liverpool ubire carinu i visoki namet na prijevoz robe, pa su odlučili nešto napraviti po tom pitanju – izgradili su kanal kojim su brodovi mogli stići izravno u njihov grad. Koliko je taj događaj bio značajan najbolje pokazuje činjenica da brod zauzima središnje mjesto u gradskom grbu. Naravno, nalazi se i u grbu Manchester Uniteda (kao i Cityja...).

Otvaranje kanala promijenilo je ekonomski odnos između gradova i Manchester je počeo preuzimati primat, a Liverpool izgubio veliki dio potencijalne zarade i to je stvorilo gotovo otvoreno neprijateljstvo među stanovnicima dvaju gradova i prije nego što se rodilo nogometno rivalstvo.

No paralelno s nogometom, suparništvo se i dalje razvijalo na drugim poljima. Liverpool su šezdesetih godina diljem svijeta proslavili Beatlesi, a Manchester kasnije specifična i bogata glazbena scena (Joy Division, New Order, Stone Roses, klub Hacienda...). Kao rezultat opadanja važnosti i opsega tradicionalnih industrija (u Liverpoolu ponajviše brodogradnje, u Manchesteru prvenstveno tekstilne), počeo je od sredine 1970-ih opadati i značaj obaju gradova, kao i njihova ekonomska snaga.

Manchester se brže i uspješnije prilagodio post-industrijskom dobu – razvio se kao poslovno i medijsko središte. Dojam je da se grad sve više europeizirao, postajao sličniji Londonu i poprimao kozmopolitski izgled, dok se Liverpool na neki način 'zatvarao' sam u sebe i dičio više poviješću i raskošnom arhitekturom nego što je gledao prema novim idejama i budućnosti. Simbolički je stoga bilo kada je Liverpoolova nogometna dominacija završila s 1980-ima, nakon čega je vodstvo preuzeo Manchester United sa Sir Alexom Fergusonom i 'prešišao' vječne rivale po broju osvojenih engleskih naslova.

U posljednje vrijeme oba grada ponovno doživljavaju uspon i imaju sve veći značaj u svijetu – Manchester je, primjerice, bio domaćin Igara Commonwealtha 2002., a Liverpool Europski glavni grad kulture šest godina kasnije. No razlika u ekonomskoj moći i dalje postoji, jer prvi još uvijek privlači puno više investicija i ima znatno manju stopu nezaposlenosti. Poznata je rugalica navijača Crvenih vragova pristašama suparnika, kad na melodiju njihove himne 'You'll Never Walk Alone' pjevaju 'You'll Never Get a Job'...

Mancunians vs. Scousers – u nedjelju, 16. ožujka 190. put.