Ugledni američki magazin Slate, poznat po analitičkim i nerijetko oportunističkim tekstovima, objavio je uoči Svjetskog nogometnog prvenstva profil nogometne reprezentacije Hrvatske, u kojemu autor Harrison Stark zaključuje kako Hrvatska među 32 zemlje koje nastupaju na SP predstavlja rijedak relikt nacionalističke prošlosti reprezentativnog nogometa
Stark, inače koautor nekoliko knjiga o geopolitičkim interpretacijama nogometa, u tekstu silno pokušava dokazati korijensku povezanost između hrvatske nogometne reprezentacije i nacionalizma. Podsjeća na slučajeve kažnjavanja hrvatskih navijača zbog rasističkih uvreda upućenih Mariju Balotelliju na Europskom prvenstvu 2012., zborno pjevanje Thompsonovih pjesama na stadionima te izjavu predsjednika FIFA-e Michela Platinija da je 'Hrvatska dobar tim, ali je neprihvatljivo imati stotinjak idiota među navijačima'. Na koncu, zaključuje da takvo ponašanje 'veći dio Europe nagoni da se osjeća neugodno'
Autor ne propušta navesti niti slučaj Joea Šimunića, kažnjenog zbog 'fašističkih i pronacističkih' pjesama s 10 utakmica neigranja, te podsjeća i na činjenicu da je navijačka skupina BBB sudjelovala u formiranju vojnih postrojbi koje su se borile za hrvatsku neovisnost. Citira i Igora Štimca, koji je uoči osvajanja bronce 1998. rekao da 'nakon 45 godina napokon možemo reći da smo Hrvati', te tadašnjeg predsjednika Tuđmana i njegovu čuvenu izjavu o sportu kao ostvarenju ratnih ciljeva drugim sredstvima.
No iako, zaključuje Stark, najradikalnijih hrvatskih navijača neće biti u Porto Alegreu, jer ih je do tamo malo teže dobaciti, Hrvatska i dalje nudi pogled u retrogradnu nacionalističku prošlost svjetskih nogometnih prvenstava.
U drugom dijelu teksta autor analizira potencijale hrvatske reprezentacije, te najvećom zvijezdom proglašava Marija Mandžukića, ključnom figurom Luku Modrića, a najvećom nadom Matea Kovačića
