Nakon što je pjevajući i skačući po parketu sa suigračima proslavio titulu prvaka, 15-godišnji Marko Arapović, inače sin legendarnog centra Cibone i hrvatske reprezentacije Franje Arapovića, s čelnim ljudima Cibone u pizzeriji je u društvu ostalih igrača i trenera nazdravio svojoj prvoj velikoj medalji.

Zahvaljujući odličnim igrama na završnom turniru bio je najbolji igrač i najbolji strijelac turnira. U polufinalu je Zagrebu zabio 36 koševa, a u finalu je Cedeviti zabio 25 koševa uz 19 skokova. Njemu uz rame bio je godinu dana mlađi Lovo Mazalin, ljevoruk i 200 cm visok dečko iz Petrinje koji je u svom godištu (1997) najveća nada Europe.

'Ovo zlato mi puno znači jer sam od nove godine s ekipom odradio jedva dva treninga, ali bez obzira na to bio sam siguran da ćemo osvojiti zlato. Kada je Lovro (Mazalin) u pitanju, ja sam znao kakve ima kvalitete, a znao sam da će i svi ostali suigrači moći kontrolirati situaciju', rekao je za tportal.hr Arapović, koji će u srpnju napuniti 16 godina.

U finalu protiv Cedevite vidjelo se da je igrač oko kojeg se sve vrti. Dobio je puno udaraca u borbi za loptu, ali kaže da se isplatilo.

'Često su na meni bila dva ili čak tri igrača Cedevite, no navikao sam na to. Nakon što smo svi zajedno proslavili zlato u pizzeriji, gdje su nas odveli direktor kluba Zdenko Antunović i sportski direktor Nikša Prkačin, već sam razmišljao o treningu seniora uoči finala protiv Cedevite', kazao je smirenim glasom Arapović, koji u seniorskoj momčadi već ima iskustva skupljenog u nekoliko utakmica u kojima je osjetio 'pravu košarku'.

'Uh, kada bih u finalu protiv Cedevite zaigrao samo minutu... to bi mi značilo više od svega. U prvoj utakmici finala u Draženovom domu  naježio sam se kada je pet tisuća pjevalo, a uživao sam u publici i valovima. Nešto nezaboravno.'

Na pitanje što mu je draže, kadetsko zlato ili recimo nastup za seniorsku momčad u finalu i titula prvaka Hrvatske, rekao je sa smiješkom:

'Naravno da mi je drag kadetski naslov, ali ipak se ništa ne može usporediti sa seniorskim minutama u finalu. No meni je u ovom trenutku najvažnije da treniram s ekipom i, ako treba, da budem među 12 umjesto ozlijeđenog Antwaina Barboura. Nadam li se kojoj minuti? Naravno da se nadam, ali ipak je važnije da pobijedimo i da osvojimo titulu prvaka', rekao je mladi Arapović, koji se ubrzo nakon završetka prvenstva priključuje reprezentaciji U17 koja u Litvi čeka Svjetsko prvenstvo, a nakon toga i U16 reprezentaciji koja se priprema za Europsko prvenstvo.

'Jedva čekam te turnire, a na EP-u mi je želja nastaviti niz od dva zlata. Imamo dobru momčad i favoriti smo za prvo mjesto, a ja samo mogu obećati da ću dati sve od sebe u dresu reprezentacije', završio je Arapović, koji je uz MVP-a Marija Hezonju i društvo sudjelovao u osvajanju zlata.

S godinu dana više iskustva te individualnim radom s Jasminom Repešom – koji je dolaskom na klupu Cibone prvi najavio da će ga priključiti seniorima - od Marka se očekuje da odvede kadete Hrvatske do još jednog zlata.

Ako se sve poklopi, postat će raritet među košarkašima jer postoji šansa da u istoj sezoni osvoji titule prvaka države s kadetima, zatim seniorima te U16 reprezentacijom. A tek je započeo karijeru kojoj je 'samo nebo granica'.