Na današnji dan, 5. svibnja 1912. godine, u Maksimiru je svečano otvoreno novo igralište uz koje je s vremenom sagrađen i sami stadion. Na današnji dan, 5. svibnja 2020. godine, isti taj stadion koji slavi svoj 108. rođendan označen je privremeno neupotrebljivim zbog većih oštećenja izazvanih snažnim potresom koji je 22. ožujka pogodio Zagreb.

Maksimir je simbol sporta

Prije 108 godina, uoči dvoboja HAŠK-a i budimpeštanskog BAK-a, teren su 'krstile' prva i druga momčad Gradjanskog. 'Senatori' su slavili sa 7:0, a ubrzo nakon toga su se i preselili na ovaj teren koji će im kasnije postati dom. Devet dana ranije proslavili su 'Purgeri' svoj prvi rođendan, a osam godina stariji HAŠK već je razmišljao o vlastitom igralištu, piše u zanimljivoj crtici iz povijesti maksimirskog stadiona objavljenoj na službenoj stranici Dinama.

Zagrebački akademici okupljeni u HAŠK-u su 1911. godine osmislili projekt za igralište na tadašnjem rubnom dijelu grada. U potrazi za pogodnom lokacijom obratili su se nadbiskupu dr. Antunu Baueru koji je bio idejni pokretač izgradnje kasnijeg sportskog kompleksa oko igrališta. Lokacija je bila idealna jer se nalazila u prirodi, nedaleko od maksimirskog parka i predstavljala idealno mjesto za sport i rekreaciju, te uživanje u prirodnim ljepotama.

Nadbiskup Bauer je bio i rektor Zagrebačkog sveučilišta, a podržavao je sport pa je HAŠK-u u zakup dao zemljište na kojem je 1912. niknuo teren. Najprije je pod današnjom zapadnom tribinom bilo poredano pet teniskih igrališta, a na jednom od njih, tamo gdje je dana južni toranj s liftovima, je 1927. godine odigran prvi službeni Davis Cup meč reprezentacije bivše Jugoslavije.

Nadbiskup Bauer je posebno volio i HAŠK-ovog gradskog rivala Gradjanski kojem je često pomagao pa je postao i prvi počasni predsjednik kluba. Ipak, u početku je HAŠK svoje utakmice igrao u Maksimiru, a Dinamo, tadašnji Gradjanski, je nastupao na igralištu u Koturaškoj ulici. Tek 1948. su se plavi preselili na Maksimir koji je u siječnju 1952. godine predan u vlasništvo kluba.

Igralište je kroz godine prolazilo brojne zahvate i malo po malo su sagrađene i tribine. Gradnja je počela 1953. godine, a prvo je postavljena atletska staza i zapadna tribina. Sjever je nastao 1955. istok koji je danas neupotrebljiv 1961., a jug 1969. godine. Sve je dovršeno 1974. godine postavljanjem nove rasvjete. Više o povijesti stadiona pročitajte OVDJE.

Već dugo Zagrebu treba novi Maksimir

Naravno, kroz godine je bilo nekoliko većih i manjih rekonstrukcija u kojima je sudjelovala i aktualna garnitura na vlasti u klubu. Tako je stadion dobio i hotel, novu hibridnu travu, bolji sustav odvodnje, moderne popratne travnjake, nove stolice i slično, ali konstrukcija je uglavnom ostala ista i sve više se urušavala. U ožujku 2019. godine sa zapadne je tribine palo staklo, a potres koji je u ožujku ove godine zatresao metropolu je stadion skoro dokrajčio.

'Stadion je u lošem stanju bio i prije potresa. Od značajnih oštećenja većina je na istočnoj tribini. Uočene su pukotine na poprečnim gredama koje spajaju glavni nosivi sustav tribine, pomaci krakova stuba u odnosu na konstrukciju tribine, odlamanje zaštitnog sloja betona od glavne armature', nabrajao je u razgovoru za Sportske novosti docent Mislav Stepinac koji je bio u timu Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i koji je nakon potresa obavio pregled stadiona pa nastavio:

'Problematična su i oštećenja kratkih konzola koje su oslonci glavnih metalnih stuba koje vode na tribine. Moguće je da su neke tanke pukotine postojale i ranije, ali sada su one povećane. Stadion je projektiran da izdrži i veća opterećenja od ovog potresa, ali zbog degradacije karakteristika materijala, korozije čeličnih dijelova i sličnog, i potresi manjeg intenziteta mogu napraviti veliku štetu.'

Stepinac je objasnio i da je stadion privremeno neuporabljiv te će se detaljno pregledati prije povratka gledatelja na njega.

'Tim koji je sudjelovao u pregledu je dodijelio 'žutu' naljepnicu što znači da je objekt privremeno neuporabljiv i potreban mu je detaljni pregled. Prije puštanja stadiona u funkciju je, radi sigurnosti gledatelja, potrebno napraviti detaljnu analizu konstrukcije cijelog stadiona. To je konstrukcija koja prima velik broj ljudi i trpi i dinamička opterećenja. Ne smije se dovoditi u pitanje sigurnost posjetitelja', zaključio je Stepinac.

Već dugo politika obećava izgradnju novog stadiona koji je već progutao ogromne količine novaca, ali već dugo su to samo pusta obećanja. U zadnje vrijeme se i sam Dinamo više i odlučnije aktivirao u lobiranje za izgradnju novog doma. Iz kluba su ponudili i da sami financiraju sve, ali problem je vlasništvo koje je na gradu Zagrebu. I dok birokracija sve radi da se ništa ne promijeni, stadion se sve više raspada...