Sve promjene koje se događaju u Europi, ali i u SAD-u, pomno prati i najutjecajniji menadžer, Miško Ražnatović, koji je u razgovoru za MozzartSport istaknuo da mnogi klubovi i dalje ne znaju kako se postaviti prema novom pravilu u Euroligi.

'Ovo je velika novina. U razgovorima sa skoro svim timovima, apsolutno nitko nema plan što i kako dalje. Voljeli bi dovesti igrače ispod 23 godine, ali isto tako su svi svjesni da ti igrači nisu spremni za Euroligu, u većini slučajeva. To pokazuje i sadašnja Euroliga gdje takvih igrača gotovo da i nema. Jednostavno, nitko još nije našao savršenu formulu i nije našao odgovor na pitanje što će biti konkretno s ovim dijelom', istaknuo je Ražnatović.

Igrači do 23 godine ne ulaze u 'Base Remuneration Level', ali problem u Europi predstavlja činjenica da je takvih igrača vrlo malo i da su većina kvalitetnih već u NBA ligi. Ražnatović se također osvrnuo na veliku promjenu koja se odnosi na koledž košarku, gdje će igrači od sljedeće sezone moći potpisivati takozvane NIL ugovore i na taj način zarađivati, čime će ovo biti posljednja sezona u NCAA u kojoj su igrali amateri.

'Ti igrači, koji su ekstratalentirani, već su draftirani i nalaze se u NBA ligi. Druga kategorija ide u SAD zbog NIL ugovora koji su između milijun i dva milijuna za igrače koji nemaju kvalitetu za Euroligu. Oni koji imaju taj kvalitet, to je tolika razlika da mislim da ti igrači nikada neće ni doći u Euroligu. Jednostavno, pogodnost u financijskom fer-pleyu neće apsolutno ništa donijeti klubovima, jer nitko neće moći to iskoristiti. Da bi se došlo do igrača koji ima do 23 godine, mora biti netko za koga nisu zainteresirani ni NBA ni koledži. Situacija je takva da će koledži pokupiti 100 do 200 igrača iz Europe. Dakle, ostaje neka treća, četvrta, peta garnitura, koja nije spremna igrati vjerojatno ni ABA ligu, a kamoli Euroligu.'

Samim time, mnogi ugovori koje će igrači potpisivati s koledžima bit će daleko veći nego što bi eventualno zaradili da igraju u Europi, a osobito u Euroligi.

'Igrači u Razvojnoj ligi nemaju veće plaće, to su smiješni ugovori, oko 50.000 dolara bruto, uz plaćen stan, to nije to. E sad, igrači na koledžu da, apsolutno da. Mnogi igrači iz Europe će ove godine na koledžu imati ugovore veće od milijun, a kao što znate, mali broj igrača u euroligaškim timovima ima ugovore veće od te sume. Imat ćete situaciju da će neki igrači koji su maksimalno na nivou ABA lige zarađivati više nego oni koji su u Euroligi i imaju dvocifren broj poena u prosjeku. Da ne navodim sada neke primjere, ali u Euroligi je ugovor od 600.000-700.000 vrlo dobar ugovor. Kako stvari sada stoje, takav ugovor bit će slab za neke igrače koji dolaze iz Europe na koledž.'

Uvođenje poreza na luksuz također bi mogla biti jedna od stavki koju će klubovi pokušavati 'zaobići' na razne načine, a Ražnatović je veliki protivnik tog pravila.

'Svi timovi s kojima sam razgovarao su protiv ovoga. Potpuno mi je nejasno da su upravo oni to izglasali, a sada se nalaze u situaciji da imaju strašne probleme s formiranjem tima... Nitko ne želi platiti porez na luksuz, svima se to čini nepravednim. Što i kako će raditi klubovi, hoće li se snalaziti da to izbjegnu, zaista ne mogu tvrditi. Zavisit će prvenstveno od etike euroligaških klubova i ne postoje neki ozbiljniji problemi da se ova pravila izbjegnu, da se ne napravi ništa što je nezakonito, a da se taj budžet fiktivno poveća, odnosno da igrači dobiju novac iz drugih izvora. Uostalom, nešto slično već postoji u SAD-u, gdje koledži nemaju pravo plaćati igrače, a svi oni opet igraju za ogroman novac. Vjerojatno isti model može se primijeniti i u Europi, da igrači ne budu plaćeni od strane klubova, nego od nekog drugog, za neke druge stvari. Generalno, ne znam hoće li klubovi to koristiti. Ta mogućnost postoji, kao i mnoge druge. Zato sam i najveći protivnik ovog pravila jer, ako donesete pravilo koje vrlo lako možete eskivirati, zaobići, onda ono nema neku posebnu vrijednost.'