Nakon što je na posljednjih pet velikih natjecanja stigla najmanje do polufinala i pritom osvojila četiri medalje, hrvatska rukometna reprezentacija nalazi se pred novim izazovom - svjetskim prvenstvom koje će se od 15. siječnja do 1. veljače održati u Kataru
Hrvatska je na zadnjih pet natjecanja osvojila jedno srebro (Mediteranske igre 2013) i tri bronce (svjetsko 2013 i europsko prvenstvo 2012, olimpijske igre 2012) i sasvim sigurno u Dohu putuje kao jedan od kandidata za novo odličje.
Hrvatski rukometaši su već godinama jedna od najvećih uzdanica hrvatskog sporta, a po popularnosti su se rukometaši jedini približili nogometašima. Hrvatska je do sada na svjetskim prvenstvima osvojila pet medalje - jedno zlato, tri srebra i broncu, a sjajnim dosezima hrvatskih rukometaša možemo pridodati i dvije zlatne olimpijske medalje iz Atlante 1996. i Atene 2004. godine, broncu s Igara u Londonu 2012., te dva srebra (2008, 2010) i dvije bronce (1994, 2012) s europskih prvenstava.
Na prvenstvu će nastupiti 24 najbolje reprezentacije svijeta, pri čemu čak 15 iz Europe. Zanimljivo, Međunarodna rukometna federacija (IHF) je za ovo prvenstvo poslala i tri pozivnice, a dobili su ih Njemačka, Island i Saudijska Arabija. Većina stručnjaka se slaže kako će to biti jedno od najizjednačenijih i najkvalitetnijih prvenstava u povijesti. Reprezentacije su podijeljene u četiri skupine po šest ekipa. I ovoga puta nema drugog kruga natjecanja po skupinama, već će se po četiri najbolje reprezentacije iz svake od četiri skupine plasirati u osminu finala, te će se već od te faze igrati na ispadanje.
Hrvatska će na prvenstvu igrati u skupini B zajedno s Bosnom i Hercegovinom, Makedonijom, Austrijom, Tunisom i Iranom. U osmini finala križat ćemo se sa skupinom A u kojoj su Španjolska, Slovenija, Katar, Bjelorusija, Brazil i Čile. U skupini C su Francuska, Švedska, Alžir, Češka, Egipat i Island, a u skupini D Danska, Poljska, Rusija, Argentina, Saudijska Arabija i Njemačka. Svjetski prvak će izboriti direktan plasman na OI u Rio de Janeiru 2016. godine, dok pozicije od drugog do sedmog mjesta vode u kvalifikacije za OI. Ukoliko će Brazil biti među sedam u igri je i osma pozicija. Osmo mjesto je u igri ukoliko netko od 1. do 7. mjesto osvoji i europski naslov iduće godine u Poljskoj.
Do sada je naslov svjetskog prvaka osvajalo devet zemalja, a među njim je i Hrvatska koja se na svjetski tron uspela u Portugalu 2003. godine. Rekorderi po broju naslova su Švedska, Francuska i Rumunjska sa po četiri titule. Rumunji su posljednji od svoja četiri naslova osvojili još davne 1974. godine, Šveđani čekaju krunu od 1999. godine, dok su Francuzi na tri zadnja SP-a osvojili dvije krune. Iza njih slijede SSSR/Rusija i Zapadna Njemačka/Njemačka sa po tri svjetska zlata, Španjolci, koji brane naslov imaju dva prva mjesta, dok Hrvatska, ČSSR i Jugoslavija imaju po jedno zlato. Egipat i Tunis jedine su neeuropske reprezentacije koje su stigle do polufinala. Obje na prvenstvima koje su organizirale, no ostale su korak do medalje osvojivši četvrta mjesta.
Bit će to definitivno najbolje i najskuplje SP u povijesti. Katar je u organizaciju uložio oko 200 milijuna eura, a sve utakmice će se igrati u tri nove dvorane. U novom gradu Lusailu, udaljenom oko 20 kilometara od Dohe, izgrađena je Lusail Arena koja može primiti 15.300 gledatelja. Preostale dvije dvorane su u Dohi - Ali Bin Hamad Al Attiya Arena može primiti 7.700 gledatelja, dok je Duhail Arena kapaciteta 5.500 gledatelja. Osim glavnih dvorana, sportaši će na raspolaganju imati četiri trening dvorane, bazene, teretane, medicinski centar...
