Ušli smo u novu sezonu Formule 1, a nakon prve dvije utrke jasno je da ćemo gledati dominaciju Red Bulla. Njegovi bolidi su superiorni i jedino ih mogu zaustaviti eventualne kazne zbog muljaža i kršenja propisa kakvih je bilo u prošlosti, a mi smo se prisjetili onih najvećih
Na otvaranju nove sezone u Formuli 1 slavio je aktualni prvak Max Verstappen, a iza njega je bio momčadski kolega Sergio Perez. U drugoj utrci opet su Red Bullovi vozači stigli do prve dvije pozicije, ali je spomenuti dvojac zamijenio mjesta.
Dominacija je to koja prijeti time da Formulu 1 pretvori u dosadu. Mehaničari i inženjeri Bikova napravili su savršen posao i nitko ih ne može zaustaviti u pohodu na obje titule. Bolid je prejak za ostatak društva, a neutralni fanovi ili oni suparničkih momčadi priželjkuju da se dogodi čudo pa da se u ovaj sport vrati neizvjesnost.
Ili će Mercedes, Ferrari i ostali poboljšati performanse svojih jurilica ili im ostaje samo da čekaju pogrešku dominantnog suparnika. Neki idu tako daleko te se nadaju da bi Red Bull mogao biti uhvaćen u muljaži s proračunom, što ne bi bilo prvi put. Zadnji put su prošli s novčanom kaznom, no kada bi ponovili nešto takvo, onda bi moglo biti svega.
No zasad je sve u redu, a dok čekamo 'pogrešku u koracima', prisjetili smo se sedam slučajeva varanja iz prošlosti. Uslijedile su novčane kazne i diskvalifikacije, a to se odnosilo na same momčadi i organizatore (ne i vozače)…
7. USF1 (2010.) – 326.000 dolara
USF1 je bio kratkotrajan američki pokušaj formiranja momčadi za Formulu 1, koju su vodili Ken Anderson i Peter Windsor. Imali su odobren ulaz za prvenstvo 2010., ali nisu ušli te je kao rezultat toga pokrenuta istraga zbog kršenja propisa i međunarodnog sportskog kodeksa.
Budući da je momčad otišla u stečaj prije nego što je uopće pristupila utrci, FIA je sama postala vjerovnik nakon što je nametnula kaznu od 326 tisuća dolara – što je ekvivalentno kotizaciji za prvenstvo 2010. godine.
USF1 je također bio isključen iz 'bilo kakvog natjecanja' kao rezultat istrage FIA-e. Budući da nije bio likvidan, kazna je služila kao oduzimanje startnine, a također je naloženo plaćanje troškova FIA-e za disciplinski postupak.
6. Racing Point (2020.) – 473.000 dolara
Momčad koja je evoluirala u sadašnji tim Aston Martina kažnjena je s 400.000 eura (473.000 dolara) tijekom sezone 2020., nakon što su kolege iz Renaulta protestirali zbog dizajna prednjih kočnica Racing Pointa. Situacija je započela prosvjedom nakon VN Štajerske, pri čemu je FIA zaplijenila kočione kanale automobila radi detaljnijeg pregleda jer se Renault žalio tvrdeći da je dizajn nevjerojatno sličan Mercedesovom iz 2019. za njihov W10, koji je osvojio titulu.
Kako se doznaje, dizajn je bio kopija, ali se situacija prilično zakomplicirala. Dok su pravila 2020. zabranjivala kupnju određenog intelektualnog vlasništva od drugih momčadi, pokazalo se da je Racing Point kupio Mercedesove komponente za sezonu 2019. – kada je to bilo dopušteno.
Nakon natezanja rezultat je bio taj da je momčad dobila pozamašnu kaznu od 400.000 eura na temelju kršenja sportskog, ali ne i tehničkog pravilnika. Također joj je oduzeto 15 bodova i, unatoč tome što je dizajn tehnički bio u suprotnosti s gore spomenutim sportskim propisima, do kraja sezone nije bila prisiljena mijenjati kanale kočnica.
5. Aston Martin (2022.) – 450.000 dolara
Aston Martin dobio je kaznu od 450.000 dolara zbog kršenja financijskih propisa koji su pokrivali sezonu 2021. To je bila prva godina u kojoj je uvedena stroga granica kako bi se nametnulo ograničenje potrošnje vezane uz automobile i performanse za momčadi Formule 1. Svaka od 10 momčadi morala je predati detaljne račune FIA-i na analizu kako bi se osigurala usklađenost s ograničenjem od 140 milijuna dolara.
Sredinom 2022. FIA je otkrila da nisu svi timovi uspjeli u potpunosti ispuniti zahtjeve, a Aston Martin je bio jedan od onih kod kojih je zabilježeno 'proceduralno kršenje'. Ponuđeni ugovor o prihvaćenom kršenju (ABA) tim je prihvatio – što je značilo kaznu od 450.000 dolara.
4. Ferrari (2002.) – 1.000.000 dolara
Scuderia je pogođena velikom kaznom nakon kontroverzne VN Austrije 2002., kada su Rubens Barrichello i Michael Schumacher zamijenili mjesta izlazeći iz zadnjeg zavoja da bi njemački vozač pobijedio u utrci.
Barrichello je trebao slaviti, ali je smanjio gas da bi dopustio svom timskom kolegi da prođe i učvrsti vodstvo u prvenstvu vozača, po uputama koje mu je dao šef Ferrarijevog tima Jean Todt.
No tim je dobio novčanu kaznu zbog načina na koji se odvijala ceremonija na podiju, dok vozače nije bilo moguće sankcionirati jer su ugovorom bili obvezani izvršavati naredbe momčadi.
To što je Barrichello stajao na najvišoj stepenici pobjedničkog postolja rezultiralo je kaznom.
Naime nije poštovana procedura podija. Nakon što je završio na drugom mjestu, Barrichello, koji je brazilski državljanin, stajao je na najvišoj stepenici dok je svirana njemačka himna za Michaela Schumachera. Nijemac se zatim popeo na najvišu stepenicu i obojica vozača, a ne samo pobjednik, stajala su ondje dok je svirana talijanska himna. Dužnost je svake momčadi osigurati da njezini vozači poštuju procedure za pobjednička postolja i ni na koji način ne sramote vlasti zemlje u kojoj se održava Grand Prix', objasnila je FIA.
Oba vozača i momčad proglašeni su krivima za kršenje sportskih propisa novčanom kaznom od milijun dolara.
3. Organizatori VN Turske (2006.) – 5.000.000 dolara
Neobično je to da je 2006. godine jedna od najvećih kazni u Formuli 1 dodijeljena nenatjecatelju. Naime organizatori VN Turske platili su pet milijuna dolara zbog neobične politike na podiju.
Felipe Massa pobijedio je u utrci 2006. za Ferrari, a trofej mu je uručio čelnik ciparskih Turaka Mehmet Ali Talat. Na televiziji su ga predstavili kao 'predsjednika Turske Republike Sjeverni Cipar'.
To se nije svidjelo grčkoj zajednici na Cipru i Grčkoj, niti tadašnjem predsjedniku FIA-e Maxu Mosleyju, jer se radilo o kršenju pravila o neutralnosti sporta.
Svjetsko vijeće za motoristički sport pozvalo je predstavnike sportskih vlasti Turske i organizatore utrke da odgovore na optužbe za kršenje statuta FIA-e, sportskih propisa i međunarodnog sportskog kodeksa.
FIA je na kraju bila uvjerena da su akcije bile oportunističke, a ne s predumišljajem, te je odredila kaznu od pet milijuna dolara – tada najveću izrečenu u povijesti Formule 1. Prihvaćanje kazne značilo je da Velika nagrada Turske ostaje u kalendaru.
2. Red Bull Racing (2022.) – 7.000.000 dolara
Uvođenje ograničenja proračuna 2021. možda je zateklo dva tima u smislu procedure, ali samo je jedan prekršio stvarno ograničenje potrošnje od 140 milijuna dolara.
Nakon dugotrajne istrage o računima svake momčadi za 2021., utvrđeno je da je konstruktorski prvak Red Bull počinio 'manju povredu potrošnje' u iznosu nešto manjem od 1,9 milijuna funti (2,3 milijuna dolara).
Kršenje pravila protiv prekomjerne potrošnje (u tom slučaju za 1,6 posto) nastalo je kao rezultat Red Bullova pogrešnog isključivanja i/ili prilagođavanja troškova. Ti su troškovi uključivali ugostiteljske usluge, pripadajuće doprinose poslodavca za socijalno osiguranje, administrativne pogreške, određene putne i troškove održavanja.
FIA je priznala da bi, da je porezna olakšica ispravno primijenjena, Red Bullov prekršaj iznosio 'samo' 432,652 funti.
Nakon što je počinio prekršaj, Red Bullu je ponuđen dogovor koji je uključivao kaznu od sedam milijuna dolara i 10 posto smanjenja vremena za razvoj aerotunela za 2023. Ta je novčana kazna druga najveća u povijesti F1.
1. McLaren (2007.) – 100.000.000 dolara
Ne samo najveću kaznu u povijesti F1 - McLaren je dobio najveću kaznu u povijesti bilo kojeg sporta 2007., kada je momčad morala platiti čak 100 milijuna dolara.
Spygate je postao dominantna tema sezone nakon što je otkriveno da je zaposlenik McLarena posjedovao detaljnu dokumentaciju o dizajnu automobila Ferrari F2007 iz 2007. – stvar je izašla na vidjelo nakon što je supruga zaposlenika McLarena otišla u fotokopirnicu u Velikoj Britaniji s dokumentacijom, a radnik u njoj postao je sumnjičav te je to javio Ferrarijevoj tvornici u Maranellu.
Počela je opsežna istraga s McLarenovim Mikeom Coughlanom i bivšim Ferrarijevim zaposlenikom Nigelom Stepneyjem u fokusu.
Na stazi je borba Ferrarija protiv McLarena bila jednako žustra kao i drame izvan nje. Iako interna istraga u McLarenu nije pronašla dokaze o nedjelu ili da su zaposlenici znali za dizajn Ferrarija, stvar je ponovno otvorena nakon što je šef tima Ron Dennis angažirao tadašnjeg predsjednika FIA-e Maxa Mosleyja poslije kratkog razgovora Dennisa i tadašnjeg vozača McLarena Fernanda Alonsa.
Alonso, Lewis Hamilton i testni vozač Pedro de la Rosa bili su pozvani pred sud FIA-e i dobili su imunitet u zamjenu za relevantne informacije – Alonso i Hamilton mogli su se nastaviti natjecati u prvenstvu vozača dok je FIA kaznila McLaren diskvalifikacijom iz prvenstva konstruktora, ali i sa 100 milijuna dolara.
McLaren će kasnije javno priznati da su određeni članovi njihovog tima imali pristup tehničkim informacijama o Ferrariju, ispričavajući se zbog činjenice da je bila potrebna istraga FIA-e da bi se situacija pravilno riješila. Uredno su platili kaznu te je FIA slučaj smatrala zatvorenim početkom 2008.