Bilo je u tenisu raznih skandala, i većih i manjih, no ono što se upravo događa s Jannikom Sinnerom s malo čime može se usporediti. Nije, naravno, talijanski igrač i jedan od najvećih talenata današnjeg tenisa ni prvi ni zadnji koji je kažnjen zbog nečega, ali na malo koga - ako ikoga - stiglo je toliko negativnih reakcija iz istog tog svijeta kojem pripada
Znamo priču: već duže vrijeme protiv Sinnera se vodi postupak nakon što mu je u organizmu u ožujku prošle godine na turniru iz serije Masters u Indian Wellsu na dva testa pronađen klostebol, zabranjeni anabolički steroid. Izgubio je bodove i novčanu nagradu za osvojeni turnir, ali mu je bilo dopušteno dalje se natjecati. Još u kolovozu Međunarodna agencija za integritet u tenisu kaznila ga je, no tada je počela serija žalbi s jedne i druge strane, pa je Sinner uredno igrao i osvajao turnire sve do nedavnog Australian Opena i dosegao broj jedan na ATP-jevoj ljestvici.
U rujnu na kaznu od - kako su tada smatrali - samo tri mjeseca žalila se i Svjetska antidopinška agencija (WADA), Talijanu je prijetila i dvogodišnja suspenzija, da bi sad najednom ta ista organizacija pristala na nagodbu s prvim reketom svijeta i njegovim basnoslovnim odvjetničkim timom. Čelnik WADA-e Ross Wenzel najednom je u intervjuu BBC-ju slučaj ocijenio 'milijun milja udaljenim od dopinga' jer znanstvena analiza potvrđuje da on nije namjerno uzimao nedopuštena sredstva, a i nađena su u vrlo malim dozama.
Sinnerov tim tvrdio je da je njegov fizioterapeut Giacomo Naldi porezao ruku i na ozljedu nanio neki sprej u kojem je bilo klostebola. Masirajući igrača, kažu, unio je preko kože zabranjeni steroid u njegov organizam. Očito, bili su dovoljno uvjerljivi, kao i za tvrdnju da nedozvoljeno sredstvo nije ničim utjecalo na Sinnerovu igru i uspjehe. Toliko da je otkazano i saslušanje pred Sportskim arbitražnim sudom zakazano za travanj.
Što je klostebol?
Klostebol je anabolički steroid koji se 'proslavio' kao važan dio istočnonjemačkog državnog programa dopingiranja u sedamdesetim i osamdesetim godinama prošlog stoljeća. Funkcija mu je skraćivanje razdoblja oporavka nakon intenzivnih napora i brža izgradnja mišićne mase, na sličan način na koji to radi testosteron. Legalno se koristi u lijekovima kojima se tretiraju bolesti koje ugrožavaju mišiće te kod osteoporoze. Također je sastojak pojedinih krema i sprejeva za rane, ali ne u svim zemljama. U Sinnerovoj domovini Italiji dostupan je baš na takav način, pa otud i priča o ozljedi fizioterapeuta.
Sinner će sada pauzirati tri mjeseca, vratiti se treninzima u travnju, a nastupima u svibnju, taman za Roland Garros. I nijedan rezultat postignut u ovom razdoblju neće mu biti poništen. Sam igrač je, jasno, izdao pomirljivo priopćenje da je prihvatio prijedlog WADA-e nakon što mu je slučaj visio nad glavom skoro godinu dana. No njegovi suparnici nisu tako blagonakloni. Istina, propustit će četiri turnira iz serije Masters i izgubiti 2100 bodova, ali ključno je to da mu neće promaknuti nijedan Grand Slam. Jako mu se lijepo 'namjestilo'. Bio je to dovoljan okidač za seriju bijesnih reakcija, posebno stoga što Sinner jest napredovao tijekom tog procesa, osvajao turnire i dogurao do vrha ATP Toura.
Tenisači bijesni
Novak Đoković otvorio je sezonu lova i bio je prilično žestok. Rekao je da su očito neki igrači privilegirani, misleći pritom ne samo na Sinnera, nego i na drugu tenisačicu svijeta Igu Swiatek, a koja je zbog istog prijestupa dobila jednomjesečnu suspenziju.
'Čini se da se možeš izvući ako si dovoljno poznat i ako si možeš priuštiti vrhunske odvjetnike. Znamo za slučajeve nekih drugih igračica i igrača, poput Tare Moore i Simone Halep, koje su manje poznate, a koje se godinama muče da riješe svoje slučajeve ili su već teško kažnjene', rekao je Đoković i založio se za promjene u odnosu prema ovakvim skandalima.
Još je oštriji i jasniji bio Nick Kyrgios, sumnjajući u to da nitko u basnoslovno plaćenom Sinnerovom timu nije znao da su oko njih nedozvoljena sredstva i sad su još uvjerili WADA-u u to.
'Tužan dan za tenis. U tenisu nema poštenja', napisao je uobičajeno otvoreno Kyrgios na društvenim mrežama.
Reagirali su i drugi. Stan Wawrinka napisao je na X-u: 'Više ne vjerujem u čist sport', a Daniil Medvedev se nada da će ubuduće i drugi igrači imati priliku na isti način razgovarati s WADA-om. Bivši svjetski broj četiri Tim Henman rekao je za Sky Sports da mu se čini da je cijela presuda malo 'previše ugodna'. Neki Sinnera i brane, poput Feliciana Lopeza, jer ne vjeruje da bi sport postao čišći da je oštrije kažnjen.
Bio prvak Italije u skijanju za svoju dobnu skupinu
Dvadesettrogodišnji Talijan dolazi iz južnog Tirola, talijanske pokrajine na sjeveru zemlje u kojoj mahom žive govornici njemačkog, pa ga govori i on. Odrastao je u Sextenu u Dolomitima, zimovalištu u kojem mu je otac radio kao kuhar, a majka kao konobarica u skijaškom hotelu. Počeo je, naravno, sa skijanjem, ali je paralelno igrao i tenis, navodno već s tri godine. U skijanju je bio uspješan kao dječak i postao je prvak Italije u veleslalomu za svoju dobnu skupinu kad mu je bilo sedam godina.
Zbog toga je napustio tenis, ali ga je otac godinu kasnije nagovorio da nastavi igrati pod paskom trenera Heriberta Mayra. Kažu da u to vrijeme nijedan drugi dječak te dobi nije mogao parirati njegovoj igri i brzini, ali tenis je i dalje bio na trećem mjestu, nakon skijanja i nogometa, kojem se također posvetio igrajući za podmladak kluba u Sextenu.
Živio s obitelji hrvatskog trenera
No s 13 godina ipak se sasvim okrenuo tenisu, najviše zbog fizičke konstitucije. Izrastao je visok, ali mršav, a istodobno mu je sve milije bilo nadmetati se u pojedinačnom sportu s izravnim protivnikom, što nije imao ni na skijaškoj stazi ni na nogometnom terenu. Da bi napredovao, preselio se u Bordigheru, u teniski centar Riccarda Piattija, te je tri godine živio s obitelji hrvatskog trenera Luke Cvjetkovića, kasnije glavnog trenera Teniske akademije Ivana Ljubičića.
Kao junior nije imao previše uspjeha, ali je postao profesionalac sa 16 godina i počeo osvajati ATP Challengere, a oni su ga 2019. uveli među prvih 100 igrača i osigurali mu nagradu za najboljeg novog igrača na Touru. Nastavio je napredovati - već 2021. ušao je u Top 10 kao prvi igrač rođen u 21. stoljeću kojem je to uspjelo.
Ključne godine ipak su 2023. i 2024. zbog pobjede Italije u Davis Cupu i osvajanja većine turnira u karijeri, a ukupno ih ima 19, među kojima je i Umag, gdje je u finalu dobio Carlosa Alcaraza. Sjetimo se prošlogodišnjeg Melbournea, kad je nanizao Đokovića i Medvedeva, a potonjeg je dobio u finalu u pet setova nakon što je izgubio prva dva. Paralelno s procesom za doping pobijedio je na tri turnira iz serije Masters 1000, pa na US Openu, na koncu i u ATP finalu. Seriju je nastavio i na početku 2025. već spomenutom drugom pobjedom na Australian Openu. Do prvog mjesta ATP-jeve liste došao je u lipnju prošle godine kao prvi Talijan u povijesti, a zadržao to mjesto sve do konačne presude. I sve to pod, kako često govori, velikim stresom zbog dopinške sjekire nad glavom. Što bi tek bilo da je bio opušten.
Publika će biti okrutna
Ono što Sinnera sada čeka, osim pauze, svakako će biti ne baš prijazan doček na svakom terenu na kojem bude igrao. Ne samo od suparnika, nego i od publike, a koja zna biti okrutna prema svakom za koga im se čini da ne igra po pravilima. Sjetimo se kako u Melbourneu, s pravom ili ne, dočekuju Đokovića nakon afere s cijepljenjem u vrijeme pandemije. No svakako je šteta nanesena i tenisu, jer najednom ispada baš ono što ističu svi kritičari presude: otkad to sportaši mogu u slučajevima dopinga postići 'nagodbu'? Zar nije doping oduvijek najveći neprijatelj sportskog duha, pa ga zato ponekad i vrlo oštro sankcioniraju?
Sports Illustrated dovodi u pitanje i logiku pozivanja na grešku fizioterapeuta ili koga već u Sinnerovu timu. Prvo, kako je moguće da itko iz toga tima koristi preparate na kojima izričito piše da sadrže u sportu zabranjene supstance. I ne samo to, nego nakon njege posjekotine masiraju tenisača bez rukavica? A onda je Sinner istu ekipu mjesecima zadržao uz sebe, bez obzira na niz grešaka koje su počinili.
Sada se može nadati da će nakon tromjesečne pauze ponešto od ljutnje presahnuti, pa neće biti osuđivan tako oštro kao što se dogodilo nakon objave nagodbe s WADA-om. Teško da će se to dogoditi, ali može se nadati. On će ostati jednako talentiran, dovoljno da mu stanka ne naudi previše. Hoće li neprijateljstvo kojim je sad okružen utjecati na njegovu igru, to je sasvim druga priča.
Najveći teniski dopinški skandali
Testiranje na doping u tenisu nije tako dugog vijeka, počelo je tek krajem osamdesetih godina prošlog stoljeća, ali tek osnivanjem ATP Toura 1990. započelo se testirati na supstance koje služe poboljšanju izvedbe. Još kasnije teniska federacija i ATP morali su pristati na standarde WADA-e kako bi tenis postao olimpijski sport. Zbog toga ne možemo ni znati je li slučajeva dopinga bilo ranije. No u međuvremenu se dogodilo nekoliko baš zvučnih.
Prvo veliko ime s takvom mrljom bio je Andre Agassi jer je 1997. bio pozitivan na metamfetamin. Istraga je dovela do tromjesečne suspenzije, ali ona nikad nije službeno realizirana nakon što je prebacio krivnju na nepoznatu osobu koja mu je podmetnula drogu u piće. I ostalo bi na tome da osam godina kasnije nije izašla Agassijeva autobiografija u kojoj je američki tenisač priznao da je lagao o uzroku pozitivnog testa. Naime, kako je napisao u knjizi, te 1997. postao je ovisan o metamfetaminu, koji mu je prvi put dao osobni pomoćnik, zbog čega je imao brojne osobne i profesionalne probleme. Predložena je nova istraga, ali do nje nikad nije došlo jer se sve događalo prije osnivanja WADA-e.
Pozitivan na kokain bio je pak Richard Gasquet 2009., a u istrazi je tvrdio da je 'pokupio' drogu ljubeći se s nekom ženom u noćnom klubu u Miamiju. ITF i WADA tražili su u početku dvogodišnju suspenziju, ali zbog male otkrivene koncentracije kazna je smanjena na godinu dana, a onda sasvim odbačena zbog neovisne analize koja je tvrdila da je konzumacija bila nenamjerna. ITF i WADA žalili su se na oslobađajuću presudu Suda za sportsku arbitražu, ali bez uspjeha. Gasquet je kažnjen suspenzijom od šest tjedana.
Možda ste zaboravili, ali 2013. i Marin Čilić je bio pozitivan na niketamid, široko korišten stimulans koji poboljšava cirkulaciju i širenje kisika u organizmu. I naš tenisač tvrdio je da je supstancu nenamjerno primio, a govorio je da je bila sastojak tableta glukoze koje je kupio i pio igrajući u Francuskoj. ITF je prvo tražio dvogodišnju zabranu igranja, no na kraju je kažnjen devetomjesečnom suspenzijom zbog niske razine preparata u organizmu. Kako bi i to značilo propuštanje više turnira, Čilić se žalio i Sud za sportsku arbitražu suspenziju je skratio na četiri mjeseca, u što je uračunat i dotad odrađeni dio prethodne kazne. Također, vraćene su mu novčane nagrade i bodovi s turnira koje je igrao.
Srpski tenisač Viktor Troicki 2013. bio je akter prilično bizarnog slučaja. On je, naime, odbio testiranje koje je te godine postalo obavezno za svakog igrača od kojeg komisija ITF-a zatraži uzorak krvi i urina. Troicki je tvrdio da se ne želi testirati jer je bio bolestan kad su mu naredili testiranje. Također, tvrdio je da se panično boji igle. ITF je odbio sve igračeve razloge i kaznio ga 18-mjesečnom suspenzijom. Troicki se žalio arbitražnom sudu i uspio je skratiti suspenziju na godinu dana. Kad se vratio, bio je 847. na ATP-jevoj listi, zbog čega je mogao sudjelovati samo na ITF-ovim challengerima.
Nije slučajeva manjkalo ni u ženskom tenisu. Prvo veliko ime bila je Martina Hingis, a ona je 2007. bila pozitivna na benzoilekgonin, supstancu koja se nalazi u kokainu. Kažnjena je dvogodišnjom suspenzijom, koju žalbom nije uspjela skratiti, dijelom i zbog toga što je već bila najavila prestanak karijere. No nastavila je tvrditi da je potpuno nedužna i angažirala je neovisnu kuću koja je testirala i utvrdila da u organizmu nema tragova droge. Šest godina kasnije Hingis se vratila tenisu i čak uspjela doći do broja jedan na WTA-ovoj listi ženskih parova.
I Marija Šarapova je 2016. upala u probleme jer joj je testom na Australian Openu utvrđena prisutnost meldonija, inače korištenog za srčana oboljenja, ali utječe i na krvnu cirkulaciju distribucijom zasićenih kiselina kroz tijelo. Šarapova je tvrdila da nije učinila ništa loše jer je uzimala lijek više od deset godina zbog podložnosti gripi te kao dio liječenje dijabetesa i nedostatka magnezija. Nažalost po nju, početkom te godine on je dospio na popis zabranjenih supstanci ITF-a jer je poboljšavao izvedbu. I ona je kažnjena dvogodišnjom suspenzijom, ali je arbitražni sud skratio kaznu na 15 mjeseci zbog nepostojanja namjere varanja.
Simona Halep bila je zvijezda u uzletu koja je 2017. osvojila dva Grand Slama i došla do broja jedan na WTA-ovoj listi. No u listopadu 2022. obavijestili su je da je na testu na US Openu bila pozitivna na roksadustat, lijek protiv anemije koji stimulira proizvodnju crvenih krvnih zrnaca. Trenutačno je suspendirana do saslušanja, a tvrdila je da ima dokaze da joj je lijek podmetnut. Sljedeće godine, međutim, dobila je novu optužbu zbog nepravilnosti u njezinoj biološkoj putovnici koja prati krvne indikatore u krvi. Halep je tvrdila da joj to rade samo da mogu odgoditi saslušanje, čime joj se krši pravo na brz i pošten postupak te uništava reputacija. U rujnu 2023. kažnjena je s četiri godine neigranja, počevši od prve suspenzije u listopadu 2022. No arbitražni sud smanjio je kaznu na devet mjeseci, koje je već odslužila, i Halep se vratila tenisu na prošlogodišnjem Miami Openu. No početkom ove godine objavila je povlačenje.