Države članice Europske unije poduzimaju prve korake u obuzdavanju pretjerane i potencijalno štetne upotrebe platformi društvenih medija poput Facebooka, Instagrama i TikToka. Te platforme, koje imaju svaka više od 45 milijuna aktivnih korisnika u Europskoj uniji, moraju poštovati nova pravila o borbi protiv dezinformacija, govora mržnje na internetu, dječje pornografije i krivotvorene robe, i to pod nadzorom Europske komisije.

Kina želi ograničiti vrijeme korištenja pametnih telefona i tableta na 40 minuta za djecu mlađu od osam godina, a američka savezna država Utah uvela je digitalni policijski sat za maloljetnike te za korištenje društvenih mreža moraju dobiti pristanak roditelja. Francuska je ciljala na proizvođače, zahtijevajući od njih da instaliraju sustav roditeljske kontrole.

I EU ima ambiciozne planove sa Zakonom o digitalnim uslugama (DSA) te će njime od kraja ovog mjeseca prisiliti najveće internetske platforme – TikTok, Facebook, YouTube – da daju sve od sebe kako bi bile sigurne da njihovi proizvodi ne štete djeci. Koja je kazna? Do šest posto globalnog godišnjeg prihoda tvrtki.

Ti digitalni divovi zarađuju novac od privlačenja pažnje ljudi, pogotovo mladih, te zadržavanja na njihovim platformama što je dulje moguće, zgrćući pritom novac od oglašivača. U tome su profesionalci: beskrajno 'skrolanje' po mobitelu, u kombinaciji s iščekivanjem lajkova ili obavijesti, djeluje kao automat za igre na sreću koji stvara kratkotrajnu euforiju s dugoročno štetnim posljedicama, piše Politico.

To je vrsta žudnje, s kojom se i odrasli teško mogu nositi. Zabrinjava i to što za ranjive mlade ljude taj oblik svojevrsne ovisnosti dolazi s vrlo negativnim posljedicama: tjeskobom, depresijom, problemima sa slikom tijela i lošom koncentracijom.

Velika istraživanja o mentalnom zdravlju u SAD-u otkrila su u posljednjih 15 godina primjetan porast nezadovoljstva adolescenata, a što je samo raslo tijekom pandemije. Taj porast zahvaća niz posljedica: suicidalne misli, depresiju, ali i poteškoće sa spavanjem. Ovaj trend je najizraženiji među tinejdžericama.

Usto danas ljudi prvi mobitel ili tablet dobivaju u sve ranijoj dobi. Upotreba društvenih medija, mjerena kao broj pristupa određenoj platformi dnevno, također je u velikom porastu. Prisutan je i trend samodijagnoze putem društvenih mreža, o čemu je tportal nedavno pisao.

Nedostatak sna, promjene raspoloženja i neuspjeh u školi

Luca Braghieri, asistent profesora ekonomije na Sveučilištu Bocconi u Italiji, rekao je da je prvotno mislio da je zabrinutost oko Facebooka prenapuhana, ali se predomislio nakon što je počeo istraživati ​​tu temu. U međuvremenu je izbrisao svoj račun na Facebooku.

Braghieri i njegovi kolege pročešljali su ankete o mentalnom zdravlju američkih fakulteta od 2004. do 2006., razdoblja u kojem je Facebook uveden na američkim fakultetima, a prije nego što je bio dostupan široj javnosti. Otkrio je da je na fakultetima na kojima je uveden Facebook mentalno zdravlje studenata bilo narušeno na način koji nije viđen na sveučilištima na kojima još nije pokrenut.

Elia Abi-Jaoude, psihijatar i akademik sa Sveučilišta u Torontu, rekao je da je primijetio taj učinak iz prve ruke radeći u dječjoj i adolescentnoj psihijatrijskoj stacionarnoj jedinici počevši od 2015. godine.

'U biti sam bio na prvoj liniji, svjedočeći dramatičnom porastu borbe s mentalnim zdravljem među adolescentima', rekao je Abi-Jaoude, a također je objavio istraživanje na tu temu. Primijetio je 'sve vrste afektivnih tegoba, depresiju i tjeskobu'.

Zbog čega se najviše brine? Zbog nedostatka sna, promjena raspoloženja te neuspjeha u školi. 'Mislim da je velik dio naše populacije kronično neispavan', rekao je Abi-Jaoude, upirući prstom u pametne telefone i korištenje društvenih mreža.

Je li sada drugačije nego prije i koliko je tehnologija 'kriva'?

Dio istraživača se slaže u mišljenju da tehnologija utječe na mentalno zdravlje, no možemo li je kriviti baš za sve?

'U 1940-ima je postojala zabrinutost zbog ovisnosti djece o radiju. U 1960-ima to je bila ovisnost o televiziji. Sada imamo ovisnost o telefonu. Stoga mislim da je pitanje: je li sada drugačije? I ako je tako - na koji način?' ističe Amy Orben s Odjela za kogniciju i znanosti o mozgu Vijeća za medicinska istraživanja Ujedinjenog Kraljevstva na Sveučilištu Cambridge.

Ona ne odbacuje moguću štetnost društvenih medija, ali se zalaže za nijansiran pristup, što znači 'usavršavanje najranjivijih ljudi te platformi i značajki koje bi mogle biti najrizičnije'.

Još jedno važno pitanje odnosi se na više podataka o tome. Postoji 'stvarna razlika' između općeg uvjerenja i stvarnih dokaza da je korištenje društvenih medija štetno, kaže Orben te hvali nova pravila EU-a. Među raznim odredbama, ona će omogućiti istraživačima da prvi put dođu do podataka koji su obično zakopani duboko u tvrtkama.

Orben je rekla da je, iako je mnogo pozornosti usmjereno na negativne učinke upotrebe digitalnih medija nauštrb pozitivnih primjera, istraživanje koje je provela o dobrobiti adolescenata tijekom pandemije, naprimjer, pokazalo da su oni s pristupom prijenosnim računalima sretniji od onih bez tih uređaja.

'Neće sva djeca biti oštećena zbog pametnih telefona i korištenja društvenih medija', rekla je Patti Valkenburg, voditeljica Centra za istraživanje djece, adolescenata i medija na Sveučilištu u Amsterdamu, na skupu Komisije u lipnju. 'Ali za maloljetnike moramo usvojiti načelo predostrožnosti. Činjenica da se može prouzročiti šteta trebala bi biti dovoljna da opravda mjere za sprječavanje ili ublažavanje potencijalnog rizika', ustvrdila je.

Kako će funkcionirati EU-ov zakon?

Suočene s rastućim pritiskom posljednjih godina, platforme poput Instagrama, YouTubea i TikToka uvele su razne alate za ublažavanje zabrinutosti, uključujući roditeljsku kontrolu. Od 2021. YouTube i Instagram šalju tinejdžerima - koristeći svoje platforme - podsjetnike za odmor. TikTok je u ožujku objavio da maloljetnici moraju unijeti šifru nakon sat vremena u aplikaciji da bi nastavili gledati videozapise.

A do kraja kolovoza vrlo velike online platforme s preko 45 milijuna korisnika u Europskoj uniji, uključujući tvrtke poput Instagrama, Snapchata, TikToka, Pinteresta i YouTubea, morat će se uskladiti s dugim popisom pravila.

Morat će predati promatraču Zakona o digitalnim uslugama – Europskoj komisiji – svoju prvu godišnju procjenu utjecaja dizajna, algoritama, oglašavanja i uvjeta pružanja usluga na niz društvenih pitanja kao što su zaštita maloljetnika i mentalno zdravlje. Zatim će morati predložiti i provesti konkretne mjere pod nadzorom revizorske kuće, Komisije i provjerenih istraživača.

Mjere bi mogle uključivati ​​osiguravanje da algoritmi tinejdžericama ne preporučuju videozapise o dijeti ili isključivanje automatske reprodukcije prema zadanim postavkama da maloljetnici ne bi postali opsjednuti gledanjem sadržaja.

Platformama će također biti zabranjeno praćenje online aktivnosti djece kako bi im se prikazivale personalizirane reklame. Manipulativni dizajni kao što su beskrajni rokovi za spajanje korisnika na platforme povezani su s ovisničkim ponašanjem i bit će zabranjeni za tehnološke tvrtke.

Bruxelles također surađuje s tehnološkim tvrtkama, industrijskim udrugama i dječjim grupama na pravilima o tome kako dizajnirati platforme na način koji štiti maloljetnike. Kodeks ponašanja o dizajnu primjerenom dobi, planiran za 2024., pružio bi izričit popis mjera koje Europska komisija želi da poduzmu velike tvrtke društvenih medija kako bi se uskladile s novim zakonom.

Hoće li se nešto doista promijeniti?

Ipak, novi zakon EU-a o sadržaju neće biti čarobni štapić koji bi roditelji mogli tražiti. Pravilnik o sadržaju ne odnosi se na popularnu zabavu kao što su online igrice, aplikacije za slanje poruka i sami digitalni uređaji.

Ostaje nejasno kako će Europska komisija istraživati ​​i pratiti platforme društvenih medija ako se utvrdi da nisu uspjele ograničiti negativne posljedice svojih platformi na mentalno zdravlje.

Koliko su se tvrtke spremne suočiti sa svojim poslovnim modelom u službi mentalnog zdravlja korisnika, također je otvoreno pitanje, rekao je John Albert, politički stručnjak u skupini za zagovaranje tehnologije AlgorithmWatch. Tehnološki divovi uložili su ozbiljne napore u borbi protiv internetskog zlostavljanja ili poremećaja prehrane, rekao je Albert. A razina transparentnosti koju su omogućila nova pravila bila je bez presedana.

'No kada se radi o mnogo širim pitanjima o mentalnom zdravlju i načinu na koji ti algoritamski sustavi preporuka komuniciraju s korisnicima i utječu na njih tijekom vremena... ne znam što bismo trebali očekivati ​​da će promijeniti', objasnio je. Proces provjere naprijed-nazad vjerojatno će se razvući kako se Komisija bude hvatala u koštac sa složenim platformama.