Umjetna inteligencija (AI) brzo mijenja globalne industrije i radnu snagu, ali istovremeno otvara vrata potpuno novoj vrsti ekonomije – onoj inovacijskoj, ističe Aneesh Raman, glavni direktor za ekonomske prilike na LinkedInu
Iako ideja o umjetnoj inteligenciji datira još od sredine 1900-ih, a o njoj se naveliko govori nakon pokretanja OpenAI-jevog generativnog AI chatbota, ChatGPT-ja, u studenom 2022. 'Generativna umjetna inteligencija nije samo još jedan izum', rekao je Raman. 'To je prekretnica koja nas tjera da preispitamo ne samo što je posao, već i što znači biti čovjek na poslu.'
Kako Raman tvrdi, 'ekonomija znanja' gubi na značenju te se pojavljuje nova era u kojoj će ključnu ulogu igrati ljudske vještine poput kreativnosti, znatiželje, hrabrosti, suosjećanja i komunikacije.
Raman uspoređuje trenutne promjene s industrijskom revolucijom. 'Tijekom stoljeća rad se temeljio na našim fizičkim sposobnostima, prvo na farmama, a zatim u tvornicama. Tek posljednjih nekoliko desetljeća usmjerio se na naše intelektualne sposobnosti', objašnjava, prenosi CNBC.
Uspon AI-ja, dakle, mijenja fokus: dok automatizacija preuzima fizičke zadatke, a umjetna inteligencija intelektualne, ljudske će se vještine sve više definirati društvenim i emocionalnim sposobnostima. 'Ekonomija znanja izlazi iz igre, a na pomolu je inovacijska ekonomija', kaže Raman.
vezane vijesti
Prema podacima LinkedIna, gotovo 90 posto rukovoditelja navodi da im je usvajanje AI-ja prioritet u 2025. godini, a u regiji Azije i Pacifika taj broj raste na 94 posto.
Ne samo da transformira način rada, već AI demokratizira inovacije, a pojedincima omogućava da i bez resursa realiziraju svoje ideje. 'Sustavi rada tradicionalno su favorizirali one s pravim vezama i kvalifikacijama', navodi Raman, pozivajući se na istraživanje ekonomista Raja Chettyja koje ukazuje na postojanje 'izgubljenih Einsteina' – potencijalnih inovatora koji su ograničeni svojim socioekonomskim statusom.
'AI bi trebao pomoći ljudima koji 'sjede' na sjajnim idejama i velikim izumima da te ideje konačno ožive', rekao je Raman. Pritom ističe da umjetna inteligencija danas omogućava stvaranje rješenja bez potrebe za velikim timovima i resursima. 'Zamislite što se događa kada poduzetnik u Brazilu može napraviti prototip rješenja za klimatsku tehnologiju bez potrebe za cijelim inženjerskim timom. Ili kada učitelj u Indiji može kreirati obrazovnu platformu bez poznavanja programiranja', ističe Raman.
U svijetu rada, u kojem poslovi brzo evoluiraju, vještine postaju važnije od diplome ili radnog iskustva u velikim kompanijama. Tehničke i intelektualne vještine, nekada poznate kao 'tvrde' vještine, sada preuzima AI. A 'meke' vještine, poput emocionalne inteligencije i sposobnosti suradnje, postaju nova osnova uspjeha. 'Pobjednici nove ere bit će oni koji se prilagode. No kako bismo se prilagodili ovoj promjeni, važno je ne samo usvojiti AI alate, već i razvijati ljudske vještine koje tehnologija ne može zamijeniti', zaključuje Raman.
