Samo u Mliječnoj stazi postoje milijarde planeta smještenih na idealnoj udaljenosti od njihovih zvijezda za razvoj života, kažu stručnjaci. Ako je tome tako, zašto onda nikad nismo otkrili izvanzemaljske oblike života? Nova studija, objavljena u časopisu Astronomical Journal, dotaknula se Fermijevog paradoksa koji postavlja isto pitanje. Tim znanstvenika vjeruje da su izvanzemaljci posjetili Zemlju, ali se to dogodilo puno prije no što su naš planet nastanili prvi ljudi.

Fermijev paradoks

Fermijev paradoks tvrdi da u Mliječnoj stazi nema dokaza za vanzemaljski život, ali da to ne znači da vanzemaljci ne postoje, ili nisu postojali. Naime, naša se galaksija sastoji od 400 milijardi zvijezda. Njih otprilike 20 milijardi su sunca, a oko četiri milijarde tih sunaca u područjima s idealnim uvjetima za život okreću se planeti veličine Zemlje. Pa da tek svaki tisućiti od tih planeta sadržava neki oblik života, to bi značilo da u Mliječnoj stazi postoji četiri milijuna planeta na kojima postoji život.

A da u našoj galaksiji postoji samo jedna civilizacija sposobna da svakih nekoliko stotina godina kolonizira dva planeta, čitava bi se galaksija naselila za pet milijuna do 50 milijuna godina. S druge strane, Mliječni put je star oko 13 milijardi godina, a Zemlja ima četiri milijarde godina. Najstariji nastanjivi planeti u Mliječnoj stazi stari su 12 milijardi godina. To znači da su izvanzemaljci imali milijarde godina vremena da razviju civilizaciju sposobnu putovati svemirom.

S obzirom na raspoloživu svemirsku tehnologiju, čovječanstvu bi trebalo oko dva milijuna godina da kolonizira cijelu našu galaksiju. A to je relativno malo vremena u usporedbi s milijardama godina koliko postoje nastanjivi planeti. I to je razlog zbog kojeg se fizičar Enrico Fermi zapitao 'ako doista postoje izvanzemaljci, gdje su?'

Istraživači zanemarivali ključnu činjenicu

A sada, nova studija, objavljena u The Astronomical Journalu, kaže da su Zemlju mogli posjetiti vanzemaljci, i to u vrijeme dok ljudi još nisu ni postojali. Autori te studije kažu da prethodna istraživanja nisu uzela u obzir ključnu činjenicu: naša se galaksija kreće. Na isti način na koji planeti kruže oko zvijezda, tako sustavi zvijezda kruže oko galaktičkog centra. U slučaju Mliječnog puta to traje 230 milijuna godina.

Sunčevi sustavi orbitiraju različitim brzinama, što znači da povremeno prolaze jedni pored drugih na bližim udaljenostima. Prema istraživanju, vanzemaljci možda čekaju bliske susrete kako bi preskočili u drugi zvjezdani sustav i istražili planete u njihovim naseljenim zonama, piše Interesting Engineering.

Ako je to slučaj, širenje galaksijom moglo bi potrajati mnogo duže nego što se mislilo. Ako postoje, vanzemaljci možda još uopće nisu stigli do nas. Ili su nas pak posjetili milijunima godina prije pojave ljudi. Sletjeli su na Zemlju, na njoj nisu pronašli inteligentni život pa su krenuli dalje.

Numerički modeli širenja civilizacije

Da bi istražili scenarije u kojima bi vanzemaljci mogli postojati, znanstvenici su koristili numeričke modele za simulaciju širenja hipotetske civilizacije širom galaksije. U obzir su uzeli različite mogućnosti: blizinu novih zvjezdanih sustava, domet i brzinu hipotetičkih međuzvjezdanih sondi i vremenski razmak između slanja sondi. A sve to koristeći se našim ponašanjem i mogućnostima kao polazišnom točkom.

Drugačije nije moglo jer mi doista ne znamo ništa o spoznajama i motivacijama izvanzemaljaca. Ako postoje, posjetili nas oni ili ne.