Apple će u utorak 30. travnja objaviti rezultate svog poslovanja za drugi fiskalni kvartal ove godine. Prihodi američke tvrtke bi, prema procjenama, trebali iznositi između 55 i 59 milijardi američkih dolara, uz bruto maržu između 37 i 38 posto i operativne troškove između 8,5 i 8,6 američkih dolara.

Pokažu li se ta očekivanja točnima, bit će nastavljen negativan trend zabilježen u prvom ovogodišnjem kvartalu. Podsjetimo, prema objavljenim podacima Apple je imao najgoru blagdansku sezonu u zadnjih desetak godina, pri čemu je prednjačio pad prodaje pametnih telefona iPhone za 15 posto.

Već tada su 'jabučari' naznačili kako ni drugi kvartal neće biti puno bolji. Snizili su očekivanja što se prodaje i zarade tiče (za deset, odnosno 22 posto) te daljnji pad iPhonea za 13 posto. Do kraja ove godine mogli bi ostvariti pad prihoda od 4,2 posto u odnosu na prethodnu godinu, dok bi 2020. mogla donijeti manje od 265,5 milijardi američkih dolara prihoda, koliko je zabilježeno u 2018.

Iako su glavni izvršni direktor Timothy Donald Cook i društvo za lošije rezultate okrivili jak dolar, smanjenje poticaja telekomima i program zamjene baterija (što je produljilo ciklus zamjene starijih uređaja novijima), čini se kako je došlo vrijeme za suočavanje s ozbiljnijim problemom: za diva iz Cupertina iPhone dugoročno više ne može biti glavna krava muzara.

Svijet se promijenio od prvog iPhonea

U 12 godina, otkad je Steve Jobs svijetu pokazao prvi iPhone, puno se toga promijenilo. Sve je manje razloga zašto bi kupci izdvojili nekoliko stotina dolara više za novi Appleov smartfon kad im podjednako dobar može biti i kakav jeftiniji Android ili iPhone koji već posjeduju. Pametni telefoni danas su sveprisutni, a tržišta zasićena uređajima visoke kvalitete i moćnih performansi u odnosu na koje iPhone sve češće prednjači tek cijenom.

Naravno, on neće tek tako nestati sa scene. Može se očekivati da će još neko vrijeme nastaviti zlatom puniti Appleove škrinje. Ali čini se izvjesnim to da bi dugoročno oslanjanje na njega bilo ozbiljan poslovni promašaj, moguće čak i fatalan. Tim više što nema puno područja u kojima Apple danas prednjači.

S drugog mjesta među najvećim proizvođačima pametnih telefona izgurao ga je kineski Huawei. Apple Music zasad ne uspijeva u značajnijoj mjeri odmamiti korisnike od servisa Spotify, pametni zvučnici HomePod zaostaju za Amazonom i Googleom, prodaja osobnih računala ostvaruje rezultate slabije od tržišnog prosjeka...

Osim iPhonea (i, u određenoj mjeri, iPada), jedini Appleov tržišni predvodnik trenutno je pametni sat Apple Watch. Ali i on zasad ovisi o iPhoneu pa bi mogao i podijeliti njegovu sudbinu.

'Jabučari' možda mogu donekle popraviti situaciju tako što će ponuditi više različitih modela iPhonea, od čega su dosad otvoreno zazirali, kao i ponuditi ga na prodaju koristeći modele poput leasinga ili ga pojeftiniti. No ključni problem neće nestati, kao što neće prestati pritisak Samsunga, Huaweija, Xiaomija i drugih proizvođača mobitela. Dapače, čini se izvjesnim kako će s vremenom samo postajati sve većim.

Što nakon iPhonea?

Stoga će Apple uskoro morati zakoračiti u eru nakon iPhonea. Što možemo očekivati, u kojem bi smjeru 'jabučari' mogli krenuti?

Kako sad stvari stoje, slijedi veći zaokret prema uslugama. Taj je segment poslovanja Appleu u prošlom kvartalu donio rekordnih 10,9 milijardi američkih dolara i očekuje se da će nastaviti rasti. Dobrim dijelom i zbog ulaganja u razvoj postojećih servisa (App Store, AppleCare, Apple Music, Apple Pay, iCloud, iTunes...), ali zbog i pokretanja novih.

Agregator vijesti Apple News+ tako bi, recimo, trebao stići s izdanjem operativnog sustava iOS 12.2. Do kraja godine možemo očekivati Apple TV Channels, Apple TV+, Apple Arcade (igre) i Apple Card (u suradnji s bankom Goldman Sachs).

Sve će to biti usmjereno ponajprije na 900 milijuna aktivnih korisnika iPhonea, odnosno 1,4 milijarde korisnika svih Appleovih uređaja.

Ipak, žele li osigurati nastavak rasta prihoda, vjerojatno će morati pronaći načine na koje ponuditi svoje proizvode i usluge onima koji ih trenutno ne koriste, a mogli bi. Stoga treba očekivati kako će bar dio proizvoda i usluga biti otvoren kako bi ih se moglo koristiti i bez iPhonea, odnosno Appleova zatvorenog ekosustava općenito.

Moguće je da će među njima biti periferni uređaji poput bežičnih slušalica i pametnih zvučnika, servisi kao što je Apple TV, ali nije isključeno ni da u tu kategoriju budu prebačene perjanice poput Apple Watcha.

Disney ili Netflix?

Osim toga, ne treba zaboraviti da Apple sjedi na ogromnoj količini gotovine. Krajem prvog kvartala imali su na raspolaganju 245 milijardi američkih dolara, čime bi, barem teoretski, mogli kupiti divove kao što su farmaceutska tvrtka Pfizer, tvrtka za proizvodnju robe široke potrošnje Procter & Gamble ili banka Wells Fargo.

Na što bi mogli i trebali potrošiti taj novac? Appleu treba oružje s kojim će moći ući u ring s američkim telekomom AT&T-jem (koji je preuzeo Time Warner) i Amazonom. Dugo se već nagađa kako bi mogli kupiti - ni manje, ni više - tvrtku Walt Disney (koja se upravo spaja s Twentie-First Century Foxom), ali malo kome se to čini kao dobra zamisao jer bi spajanje moglo donijeti više problema i štete nego koristi.

Ako već ne Mickey Mouse, metom akvizicije mogao bi postati Netflix. Tržišnu vrijednost procjenjuje se na 145 milijardi američkih dolara, ponajprije zbog korisničke baze sa 148 milijuna ljudi koji već redovno plaćaju pretplatu i kojima bi Apple mogao ponuditi svoje servise, ako ih već ne koriste.

Bilo kako bilo, čini se kako 'jabučare' čeka značajan zaokret u poslovanju da bi preživjeli razdoblje nakon iPhonea. Bit će bolno, ali - čini se - i nužno.