Podsjetimo, prema uglednoj listi, koju svake godine objavljuju znanstvenici sa Sveučilišta Jiao Tong u Šangaju, Sveučilište u Zagrebu smješteno je u skupinu od 401. do 500. mjesta u kojoj su se našli i ljubljansko i beogradsko. No po zbroju bodova ova su posljednja dva zauzela nešto bolje pozicije od zagrebačkog. Zanimljivo je da se Univerzitet u Beogradu ove godine prvi put našao na toj listi i dobio veći ukupni broj bodova (pogledajte usporedbu desno).

Bjeliš je u razgovoru za neke tiskane medije rekao da je zadovoljan zbog uspjeha najvećeg sveučilišta u susjednoj zemlji koji je pripisao kvalitetnoj znanstvenoj politici bivšeg srbijanskog ministra Božidara Đelića. Istovremeno je upozorio kako je, s obzirom na sadašnju hrvatsku politiku prema znanosti i obrazovanju, ulazak među prvih 500 dobar uspjeh te da je malo vjerojatno da će Zagrebačko sveučilište i sljedeće godine ostati na listi.

No u intervjuu za tportal, iznerviran naslovima koji su isticali da Zagrebačko sveučilište zaostaje za beogradskim, rektor je istaknuo kako je besmisleno da se institucijama pripisuju brojevi na listi jer ni ona sama to ne čini, već ih svrstava u skupine 'od – do'.

'Od mnogih koji su kroz medije i portale komentirali Šangajsku listu očekivao sam ozbiljnije pokušaje uvida u materijale, no to se nije dogodilo ni kod vas ni kod drugih', rekao je Bjeliš.

'Pokušajte malo ozbiljnije pogledati materijale. Prije svega oni koji rade rang liste, kada rade grupirana rangiranja, oni znaju zašto to rade. Oni nemaju potpune podatke već samo fragmentarne i sami daju do znanja da više nema smisla jednostavno stavljati broj uz svako sveučilište zato što su to sve ponderirane liste. Besmisleno je sveučilištima pridruživati brojeve jer pokazatelji nisu povezani. Žao mi je i apsolutno je nevjerojatno na koji se način naša javnost i mediji ponašaju prema takvim temama. To nije dobro, to je neozbiljno, toliko pogrešno i isprazno da je svaki članak o nekoj našoj starleti, o nekom našem celebrityju ozbiljnije napravljen od ovoga. Pitajte se zašto to radite svi skupa, polazeći od kolega (u akademskoj zajednici) koji bi trebali voditi računa o potpunosti razumijevanja ove teme. Ja vam sada mogu dva sata pričati o tome i o drugim aspektima ove problematike, ali neću zato što smatram da je to vaša obaveza', rekao je vidno uznemireni rektor.

Na presici u rektoratu Bjeliš je u srijedu novinarima predstavio pregled više svjetskih lista iz kojih proizlazi da je Zagrebačko sveučilište značajno bolje od ostalih hrvatskih, te da je na nekima od njih čak popravilo svoj položaj u odnosu na prošlu godinu (pogledajte listu desno dolje). Priznao je da to nisu sve liste, no naglasio je da su to ipak neke koje se najčešće spominju.

No na listi QS, koja je jedna od najpoznatijih, vidi se da je Zagrebačko sveučilište od 2011. palo za 50-ak mjesta. Osim toga, činjenica je da se na jednoj od najuglednijih, Timesovoj, koja za 2012. još nije objavljena, Zagrebačko sveučilište nikada nije ni uspjelo ugurati među prvih 400.

Prof. Dejan Vinković: Kompetitivno razmišljanje nama stvara stres

Profesor na splitskom PMF-u Dejan Vinković, koji je studirao u Sjedinjenim Državama, kaže da kod nas ovakve rang liste izazivaju velik stres jer mi kulturološki nismo navikli razmišljati o konkurentnosti.

'U SAD-u je shvaćanje obrazovanja značajno drugačije nego kod nas. Sveučilišta se ondje bore da privuku studente iz cijele države pa su im rangiranja izuzetno važna, ona postoje čak i za određena područja unutar sveučilišta', rekao je prof. Vinković i dodao: 'U Americi čak i privatni listovi poput USA Today objavljuju rang liste. Osim toga prati se gdje su sve studenti nakon studija završili, kakav je profesorski kadar i sl. Mi to nikada nismo radili pa nastaje šok kada se od sveučilišta traži da uspostave neka mjerila kvalitete. Ulaskom u EU i mi ćemo postati dio velikog obrazovnog tržišta. Usporedba unutar Hrvatske u tom je kontekstu nevažna, treba se uspoređivati sa svijetom. Možemo se hvaliti da smo najbolji u Hrvatskoj u kojoj smo svi prilično loši. No zapravo bismo trebali gledati kako stojimo barem u odnosu na bližu regiju - Sloveniju, Mađarsku ili Austriju - te koliko smo stranih studenata uspjeli privući.'