Počelo je s bitcoinom, a danas već Austrija izdaje državne obveznice osigurane blockchain tehnologijom, rekao je profesor Robert Likić sa Kliničkog bolničkog centra Zagreb predstavljajući mogućnosti primjene blockchain tehnologije u medicini.

'Struktura našeg zdravstva podsjeća na arhipelag otoka između kojih se komunicira ploveći u čamcima', usporedio je Likić. 'Kao da nismo u 21. stoljeću.'

A blockhain tehnologija mogla bi omogućiti baš to, bolju povezanost pacijenata, liječnika, institucija i zakonodavaca, o čemu je, između ostalog, danas govoreno na 7. Konferencija digitalne medicine 'Budućnost je sada'.

Blockchain ukida mogućnost falsificiranja radova i diploma

Jer upravo blockchain tehnologija ukida potrebu za nošenjem nalaza u fizičkom obliku, a liječnici bi imali pristup svim medicinskim podacima pocijenta, dakako ako im onii to dozvole. Javno zdravstvo dobilo bi ogroman broj anonimiziranih podataka s kojima bi uspješnije vodilo javnozdravstvenu politiku, a resursi bi se lakše premještali po potrebi.

'Lako bi se provjerila autentičnost diploma, brzo bi se saznalo tko je na koliko kongresa bio, radova objavio, članaka napisao, pa i onih za Smib', nasmijao je Likić publiku u dobro ispunjenoj dvorani zagrebačkog Kaptol Boutique Cinema. Istovremeno, ubrzala bi se biomedicinska istraživanja, eliminirale krivotvorine lijekova, a riječ je biznisu vrijednom 200 milijardi dolara. Stoga ne čudi da se i najveći igrači danas zanimaju za tehnologiju koja nudi velike prednosti, ali još uvijek ima i mana: neisplativost, spori protok informacija i nepopravljivost pogrešaka neke su od njih.

'Blockchain tehnologija je poput pčela koje ne daju puno meda, ali zuje', rekao je Likić koji ipak vjeruje u njenu budućnost.

Budućnost je već tu

U međuvremenu, kao je i sam naziv konferencije dao sugerirati, budućnost je već tu jer se medicina digitalizira velkom brzinom. U nekim se segmentima otišlo već daleko naprijed, neki su tek u povojima, a najveći je problem velika neusklađenost i nepovezanost aktera, taj 'arhipelag otoka' kako je situaciju opisao Likić.

Jedan od bitnih ciljeva ove konferencije bio je pronaći način kako da se ubrzani ritam digitalizacije. I ove godine, konferenciju su podržali Ministarstvo zdravstva, Ministarstvo gospodarstva, obrta i poduzetništva, Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva te Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, a konferenciju je otvorio ministar zdravstva Milan Kujundžić.

'Svjesni da možemo napraviti puno za zdravstveni sustav, mi na razini vlade i u ministarstvu činimo pripreme u zakonskom smislu kako bi se digitalizacija zdravstva olakšala te smo iz EU fondova osigurali sredstva, svjesni neophodnosti digitalizacije', reko je ministar i naglasio važnost edukacije svih uključenih u digitalizaciju.

Digitalno zdravstvo može pomoći

Jedna od glavnih tema ovogodišnje konferencije bila je onkologija u digitalnom društvu te predstavljanje Nacionalnog plana borbe protiv raka. Naime, po učestalosti bolesti prema broju stanovnika, Hrvatska je u prosjeku EU po oboljenju od karcinoma, a po smrtnosti je, nakon Mađarske, najviše pogođena država EU. Kako bi se poboljšala onkološka skrb, što uključuje prevenciju, dijagnozu, ali i samo liječenje, primjena inovativnih rješenja poput digitalnog zdravstva svakako može uvelike pomoći i trebala bi biti jedan od važnijih zdravstvenih prioriteta.

'U tijeku je javna rasprava, odnosno eSavjetovanje o Nacionalnom planu borbe protiv raka. Radi se o hvalovrijednom dokumentu. On je kvalitetan i koji će biti usvojen na razini Sabora i Vlade. Imati papir je veliki korak, ali još je važnije da se plan provede', istaknuo je Varga, saborski zastupnik, bivši ministar zdravstva i član inicijative Nacionalnog plana borbe protiv raka. Ta inicijativa želi ubrzati vrijeme otkrivanja bolesti, educirati stanovnike i omogućiti veću dostupnost dijagnostičkih postupaka i liječenja.

Ključ je uspjeha u pravoj informaciji u pravo vrijeme

'Svjedočim revoluciji u liječenju karcinoma. Novim terapijama pacijenti u metastazi karcinoma imaju očekivano trajanje života nezamislivo prije 10-15 godina i drago mi je da kao članica povjerenstva za lijekove mogu sudjelovati u procesima da te vrste lijekova dođu na listu HZZO i budu dostupne pacijentima. Digitalna rješenja jako pomažu u tom procesu zbog prikupljanja zdravstvenih podataka koji su vrlo bitni za učinkovitost terapija i smanjenje troškova te pozitivan ishod u liječenju bolesnika', rekla je dr. Viktorija Erdeljić Turk, zamjenica predsjednika povjerenstva za lijekove.

Na konferenciji se govorilo i o prikupljanju i efikasnoj obradi zdravstvenih podataka, o čijoj je važnosti predavanje održao i ekspert u tom području, Vladimir Mičieta iz tvrtke Medtronic.

'Imati pravu informaciju u pravo vrijeme, ključ je za donošenje ispravnih odluka u zdravstvu. Rješenja moraju biti temeljena na efektivnim zdravstvenim podacima, a samo uz pravilno mjerenje moguće je znati da li je terapija efikasna ili nije', naglasio je Mičieta.

Pomoćnik ministra zdravlja Mate Car naglasio je koliko je važno investirati u zdravlje, ali treba znati u što ima smisla invesitrati.

Čeka nas veliki posao

Ovogodišnja konferencija obuhvatila je i temu primjene telemedicine u Hrvatskoj i digitalnih rješenja u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, dok je Srđan Serge Loncar održao predavanje o uspješnoj suradnji IT tvrtke s vodećim farmaceutima i ljekarnama u SAD-u te komunikaciji s pacijentima pomoću SMS poruka.

Odvjetnik Mario Perica govorio je o pravnoj regulaciji digitalne medicine i o tome kolika je moć zloupotrebe podataka. A mogućnost zloupotrebe zdravstvenih podataka doista je ogromna. Iznio je i podatke o najvećim curenjima podataka, direktim štetama koje one izazivaju, a riječ je o milijunskim iznosima te naglasio kako je najveći uzrok povrede podataka u medicini ipak ljudska pogreška, a ne malware ili hakiranje.

'Čeka nas veliki posao u zaštiti podataka', najavio je Zorica podsjetivši na slučajeve kad su liječnici po hodnicima domova zdravlja ostavljali uputnice da ih pacijenti sami podignu. Digitalizacijom medicine ni toga više ne bi trebalo biti.