Prema studiji koju je u 90-ak zemalja svijeta provela organizacija UN fund for population and development najbolje mjesto za starije je Švedska, a najgore Afganistan. Iza Švedske očekivano su se zaredale Norveška, Njemačka, Nizozemska i Kanada, dok je SAD, najbogatija država svijeta, zasjela na osmo mjesto. Među prvih 15 je i Velika Britanija.

Hrvatska se na listi našla na 41. mjestu iza zemalja kao što su Slovenija (20), Češka (25), Argentina (26), Kina (35), Šri Lanka (36), Gruzija (37), Albanija (39) i Mađarska (40).

Global AgeWatch indeks izračunat je na temelju 13 faktora koji su svrstani u četiri osnovne kategorije: sigurnost prihoda, zdravstveno osiguranje, zapošljavanje i obrazovanje te 'enabling environment', što je relativno nov, složen koncept koji uključuje uređenost društva u smislu demokracije, političke stabilnosti, ljudskih prava i sl.

Najbolju ocjenu Hrvatska je dobila u zdravstvenom osiguranju, a najlošiju upravo u ovoj posljednjoj kategoriji.

Stručnjaci su svim faktorima dali podjednaku težinu osim relativnoj visini mirovina, očekivanom trajanju života nakon 60., zdravlju nakon 60., i psihološkom blagostanju koji nose više bodova, među ostalim i zbog kvalitetnije pokrivenosti podacima.

Stanovništvo ubrzano stari

Studijom je obuhvaćeno 89% starijih ljudi u cijelom svijetu, a provedena je usred velike globalne demografske promjene. Naime, očekuje se da će do 2050. na Zemlji biti više od dvije milijarde ljudi starijih od 60 godina, odnosno više od petine ukupnog broja stanovnika. Starenje stanovništva – proces u kojem udio starijih u ukupnoj populaciji postaje sve veći, najbrže se odvija u zemljama u razvoju. Više od dvije trećine starijih živi u siromašnim zemljama, a do 2050. taj će udio narasti na četiri petine. Primjerice u Francuskoj je trebalo proći 115 godina da se udvostruči broj starijih od 1865. do 1980. Procjenjuje se da će Brazilu za isto trebati samo 21 godina – od 2011. do 2032.

U populacijama koje stare postoji uobičajena razlika u spolovima - žene uglavnom žive duže. U 2012. godini na 84 muškarca starija od 60 godina dolazilo je 100 žena. No uvjeti za starije žene lošiji su nego za muškarce jer imaju manje mogućnosti za dobro plaćene poslove, a time i mirovine, manji utjecaj u odlučivanju u obitelji, a također su izloženije nasilju.

Cijena starenja ne mora nužno biti visoka

Studija je pokazala da, uz prave mjere, starenje populacije ne vodi nužno do značajnog povećanja izdataka za zdravstvenu skrb. Iz nje se također može vidjeti koliko su za kvalitetno starenje važne stabilne mirovine i obrazovanje. Primjerice, Južna Koreja, unatoč visokom BDP-u po glavi stanovnika, zasjela je na nisko 67. mjesto jer je tek nedavno uvela sustav univerzalnih mirovina.

'Najviše pozicionirane zemlje očekivano su skandinavske, međutim, one nisu bile bogate kada su uvele univerzalne mirovine', rekao je Mark Gorman, direktor međunarodne udruge HelpAge International. 'Starije stanovništvo Šri Lanke danas profitira zahvaljujući dobrom osnovnom obrazovanju i zdravstvenoj zaštiti – te zemlje su napravile određene političke izbore. Svi su suočeni s manjkom resursa, međutim, ne smiju zaboraviti da pri donošenju pravih odluka o ulaganju trebaju također voditi računa o starenju', upozorio je Gorman.