Moguće je napraviti opširan test internetskih preglednika, bodovati njihove različite mogućnosti, performanse i slično te proglasiti općenito najbolji. No ako se gledaju stvari po kategorijama, poput energetske učinkovitosti, performansi ili pak zauzeća radne memorije, pobjednika je zapravo mnogo više
Nekad ni popularnost ne znači mnogo. Primjera radi, Google Chrome koji prema statistikama NetMarketSharea, StatCountera i drugih tvrtki zauzima više od 50 posto tržišnog udjela, poznat je kao okorjeli gutač baterija u prijenosnicima i tablet računalima. Slično je donedavno vrijedilo i za zauzeće radne memorije.
Teško je onda reći da upravo taj komad softvera odgovara ama baš svakoj skupini korisnika.
Ovdje je nekoliko manje ili više poznatih preglednika, koji itekako mogu ispuniti nišu za različite korisničke potrebe.
vezane vijesti
Za najmanje zauzeće radne memorije - GreenBrowser
Phillips piše kako ovaj besplatan internetski preglednik zaslužuje mnogo više hvale bespućima interneta. Trenutno se nalazi u izdanju 6.9.1223 (prosinac 2016.), a posebnost mu je visoka prilagodljivost i minijaturno zauzeće radne memorije računala, iako performansama ne zaostaje za konkurencijom.
Možda će neke od korištenja (bezrazložno) odgovoriti činjenica da mu za srce služi Trident rendering engine (isti je koristio Internet Explorer), ali ga itekako vrijedi probati.
Za najmanju potrošnju baterije - Microsoft Edge
Nije šala - već duže vremena Microsoftov internetski preglednik nove generacije potpuno uništava konkurenciju kad je riječ o energetskoj učinkovitosti. Dok još uvijek postoji svojevrsna stigma oko spomena Microsofta i njihovog ranijeg preglednika Internet Explorer, Edge je potpuno novo rješenje napravljeno iz temelja. Upravo stoga su u Redmondu i mogli napraviti optimizacije.
Što se tiče podrške za web standarde, Edge možda još kaska za nekim konkurentima, no itekako je riječ o rješenju koje valja koristiti kada su uređaji daleko od utičnice.
Za najveću razinu sigurnosti - Chrome
Uz bogati nagradni fond za one koji pronađu ranjivosti u Googleovom pregledniku te činjenicu da se u brojnim Pwn2Own hakerskim natjecanjima pokazao praktički neprobojnim, titulu najsigurnijeg preglednika bez problema može odnijeti upravo Chrome.
Phillips navodi kako usprkos popularnosti i sigurnosti koju pruža, ovaj brzi preglednik ipak donosi i niz iritantnih stvari. Tu je posebno u pitanje dovedena privatnost. Baš zato što u trgovini dodacima za taj preglednik postoji niz komada softvera koji se mogu pobrinuti za osiguravanje privatnosti, na žalost oni mogu poslužiti i kao slaba točka za cyberkriminalce.
Za najveću razinu privatnosti - Tor
Tor (The Onion Router) je besplatan komad softvera i otvorena mreža koja korisniku omogućuje jednostavnu obranu od analize podataka koji prometuju mrežom, ali i mnogo više od toga. Ukratko i bez nužnog ulaska u tehničke detalje - po pitanju zaštite privatnosti, Tor je s razlogom na vrhu ljestvice među internetskim preglednicima.
Ovaj preglednik koristi isključivo zaštićene veze, a promet putuje kroz niz relejnih servera kako bi lokacija i korisnikovi podaci ostali zamaskirani.
S tim rečenim, FBI-ju je od posebnog zanimanja te su u više navrata pratili (ili pokušali pratiti) kriminalce koji su se služili darknetom, webom kojeg prosječan korisnik nikad neće vidjeti niti znati da postoji. Još jedan od nedostataka preglednika Tor je i činjenica da ne posjeduje tehnološki napredne zaštite poput drugih popularnih rješenja za surfanje mrežom svih mreža.
Još više primjera vrijednih spomena moguće je pronaći na stranici MakeUseOf. Ono što vrijedi imati na umu jest da se ne mora instalirati i koristiti tek jedan komad softvera (kako to obično vrijedi za antivirusne programe) za pregledavanje interneta - već više njih. Ovisno o situaciji i prilikama, nije toliko teško skočiti u neko manje popularno rješenje ako se želi ugodan rad (ili rad uopće, ako je o potrošnji baterije riječ!).
