Posrijedi su OPV - Organic Photovoltaics, a danski istraživači su ovog mjeseca učinili veliki korak naprijed kad je u pitanju masovna proizvodnja. Organske fotonaponske solarne ćelije napravljene su od tankog sloja polimera, a prije mnogo godina našle su se u centru istraživanja zbog potencijala da budu lakše, fleksibilne, jeftine i lako prilagodljive u odnosu na postojeće sustave. Štoviše, otvorila se i mogućnost da budu kudikamo ekološki prihvatljivije od uobičajenih rješenja.

Inženjeri i istraživači u Danskoj konačno su osmislili industrijski održiv, brz i skalabilan način proizvodnje velikih listova OPV-a, a podvig je nazvan ni manje ni više nego - impresivnim.

Za sada je ključni nedostatak OPV-a njihov rok trajanja, no ono gdje bi ovi sustavi mogli briljirati jesu različiti vremenski uvjeti. Naime, OPV-e se može slagati jedne na druge u posebne slojeve, a svaki prilagoditi za 'hvatanje fotona iz šireg dijela spektra'. Uistinu, jedan od bitnijih razloga zašto su OPV-i postali popularni u znanstvenoj zajednici jest njihov potencijal i učinkovitost u uvjetima koji su daleko od idealnih (naoblaka, sumrak i sl.) a ne to da eventualno stvaraju više energije od uobičajenih sustava u idealnim uvjetima.

Uobičajeni sustavi traže izravnu sunčevu svjetlost, dok OPV-i mogu proizvoditi energiju neovisno o kutu svjetlosnih zraka koje padaju na njih. Ipak, stvar je još jako daleko od moguće komercijalne primjene, jer OPV jednostavno još nije dovoljno učinkovit - ni trajan.

'Još je dug put do komercijalne isplativosti, ali ovaj rad jasno pokazuje da je sam proces izvediv i ima potencijal za istinski utjecaj na tržištu jednog dana', rekao je Seth Darling, stručnjak u području koji radi na Argonne National Laboratory u SAD-u.

Ipak, istraživački tim zrači optimizmom te smatra da učinkovitost, koja se ionako povećava iz godine u godinu, i nije toliko bitna kada se govori o kilometrima listova koji čine OPV-e - i koji bi jednog dana ispunili veće prostore.

'Ako sam proizveo kilometar solarnih ćelija, onda me ne zanima ima li jedan modul učinkovitost od 10 posto, a ostatak dva posto - ono što je važno jest ono što možete učiniti za javnost', izjavio je Frederik Krebs, voditelj istraživačkog tima za Chemistry World.

Krebs i njegov tim su inače osnovali freeOPV inicijativu, u sklopu koje rade s konceptom da bi polimerne solarne ćelije trebale biti dostupne svima koga to zanima. Štoviše, Krebs ohrabruje sve s akademskim  i tehničkim znanjem da se jave na projekt i sudjeluju u sklopu istraživanja.

Danny Krautz s Fraunhofer instituta za istraživanje primjene polimera vjeruje da se može doskočiti i problemu trajnosti organskih slojeva. U Njemačkoj rade na tome da se OPV-e 'omota' fleksibilnim staklom, koje Krautz vidi idealnim materijalom - posebno uslijed današnjih tehnologija proizvodnje. Posebno razvijeno staklo može se raditi u slojevima debljine svega 100 mikrometara, što je otprilike debljina papira.

Njemačka vlada je u projekt razvoja organskih fotonaponskih ćelija injektirala 16 milijuna eura (cca. 120 milijuna kuna). Nova istraživanja će, pored pokušaja rješavanja učinkovitosti i trajnosti, raditi i na implementaciji OPV-a u staklene fasade na zgradama, automobile i sl.

Dok se sve skupa ne odvije na 'velikom planu', uvijek je moguće sudjelovati u freeOPV programu.

'Potičem studente, školarce, majstore, kolege, kompanije i sve druge da iskoriste ovu ponudu kako bi proučavali, posjedovali, utvrdili nove stvari, bavili se reverznim inženjeringom, kopirali i koristili ove OPV module (...) s ciljem da svijet budućnosti opskrbimo energijom iz OPV-a', napisao je Frederik Krebs na stranici programa