‘David Faber’, ‘Brian Hoods’, ‘Jonathan Turley’ i ‘Jonathan Zittrain’ pripadaju tajnoj listi imena koje AI alat ne može izustiti (ili ispisati)
OpenAI je potiho ispravio grešku u ChatGPT-u koja chatbotu sprječava korištenje imena David Mayer, no problem su, piše Independent, nedavno stvorila druga 'zabranjena' imena. Korisnici popularnog alata otkrili su ovog vikenda da chat stane kad pokušava ispisati 'David Mayer', uz odgovor 'Ne mogu proizvesti odgovor'.
Kad su korisnici pitali chatbot zašto prije nije smio ispisati ime, odgovor je naveo 'zabrinutosti oko privatnosti, pristranost podataka, nepotpune setove podataka', kao i potencijalne probleme s mehanizmima filtriranja.
Korisnici chatbota pretpostavili su da nemogućnost spominjanja Davida Mayera ima veze sa europskim GDPR-om koji tehno kompanije prisiljava da miču nečije ime i podatke sa svojih servera. Nadogradnja koja je ChatGPT-u dozvolila da napiše ime David Mayer, koje je možda povezano sa nasljednikom dinastije Rothschildom - Davidom Mayerom de Rothschildom - nije riješila problem s još nekoliko drugih imena, uključujući David Faber, Brian Hoods, Guido Scorza, Jonathan Turley i Jonathan Zittrain'.
vezane vijesti
Ime Jonathan Zittraina možda pripada harvardskom profesoru prava koji je puno pisao o umjetnoj inteligenciji, dok je Jonathan Turley profesor na katedri prava Sveučilišta George Washington te je svojevremeno napisao blog o tome kako ga je ChatGPT oklevetao. Turley je u razgovoru za 404 Media rekao da nije poduzeo nikakve pravne mjere protiv OpenAI-ja, ali ih je optužio zato što mu je chatbot pripisao izmišljeni skandal vezan uz seksualno zlostavljanje.
Korisnici chatbota izražavaju zabrinutost oko nemogućnosti izgovora određenih imena, spominjajući strahove od cenzure na velikim tehnološkim platformama. 'Mislim da prva lekcija koju moramo iz ovog naučiti jest da će ChatGPT biti kontroliran kako bi štitio interese onih s načinima i metodama koje ga na to mogu natjerati', napisao je jedan korisnik.
Drugi su spomenuli da će bilo koji pokušaji micanja imena GDPR-om ili sličnim drugim metodama postići Streisandin efekt, gdje pokušaji micanja ili cenzure sadržaja na njega mogu nenamjerno privući dodatnu pažnju.
