U razgovoru za Guardian primatolog Tetsuro Matsuzawa, profesor na Sveučilištu u Kyotu, rekao je da je nakon gotovo četiri desetljeća istraživanja došao do neoborivog zaključka da čimpanze imaju mnogo bolje kratkoročno pamćenje od ljudi.

'Na temelju kognitivnih testova zaključili smo da čimpanze imaju izuzetno pamćenje', rekao je Matsuzawa. 'Već na prvi pogled mogu zapamtiti stvari', dodao je.

Japanski znanstvenik vjeruje da su ljudi, kako su razvijali određene spoznajne sposobnosti poput jezika, gubili superiorne mogućnosti pamćenja drevnih zajedničkih predaka majmuna i ljudi.

'Naši su preci možda imali čak i fotografsko pamćenje no izgubili su ga tijekom evolucije kako bi razvili nove vještine. Da bismo dobili nešto, moramo nešto i izgubiti', objasnio je.

Matsuzawa je 2007. godine objavio istraživanje u kojem je usporedio pamćenje studenata s pamćenjem odrasle ženke čimpanze i njezina tri petogodišnja mladunca. Sudionicima testova su na ekranu osjetljivom na dodir na različitim pozicijama bili prikazivani brojevi od 1 do 9. Majmuni su prije ispita naučili poredak brojeva od manjih prema većima. Mlade čimpanze uspjele su zapamtiti lokacije brojeva bolje od ljudi i svoje starije majke.

Mladunci, a osobito Ayumu koji danas ima 13 godina, postigli su odlične rezultate čak i kada su testovi kasnije dodatno zakomplicirani, skup brojeva povećan na 19, a vrijeme za njihovo rješavanje skraćeno.

Stručnjaci smatraju da ovakva radna memorija majmunima, koji s nama dijele 98,8 posto gena, omogućuje da se uspješno kreću kroz guste šumske krošnje i u njima pronalaze voće. Također im pomaže da donesu taktičke odluke kada se suoče s protivničkim skupinama čimpanzi.

'One moraju vidjeti koliko je protivnika pred njima i odlučiti hoće li krenuti naprijed ili stati. Ove odluke mogu biti pitanje života ili smrti', objasnio je japanski primatolog.