Najuspješniji je hrvatski startup poduzetnik, poslovni anđeo i osnivač Iskona, ICT tvrtke koju je prodao Hrvatskom Telekomu (HT) za 100 milijuna kuna. Osnovao je potom Microblink, tvrtku koja je razvila najbrži mobilni skener dokumenata na svijetu, a zatim je uhvatio i val razvoja edukativne tehnologije te osmislio Photomath kao Microblinkov spin-off.

Aplikacija Photomath pomaže prilikom rješavanja zadataka iz matematike i bilježi više od 300 milijuna preuzimanja. Za zadatak napisan ručno ili računalno aplikacija koristi računalni vid i strojno učenje kako bi prepoznala i riješila sve od osnovnih aritmetičkih pa do složenijih zadataka. Prošle godine Damir Sabol prodao ju je Googleu.

Premda često u javnim nastupima kaže da ne voli izraz 'serijski poduzetnik', Sabol se slaže da on to ipak jest. 'Bio sam prosječan student, nisam ni vrhunski inženjer, ali razumijem tehnologiju i oduvijek imam poduzetnički duh', često kaže za sebe, ističući pritom i koliko su važni inženjeri koji čine njegov tim u Photomathu.

Suprug i otac troje djece, rodom je iz Čakovca gdje je završio gimnaziju, a diplomirao je 1996. godine na Elektrotehničkom fakultetu u Zagrebu (današnji FER). U jednom od intervjua prisjetio se da je kao student živio vrlo skromno, u studentskom domu na Cvjetnom naselju, te je morao unaprijed planirati kad će kupiti šampon za kosu dok je na pizzu izvan studentske menze išao jednom do dvaput godišnje. 'Moji su roditelji tada bili opterećeni kreditima za kuću. Bilo je teško, ali to i izgradi čovjeka. Naučite kako se snaći s malim resursima i napraviti nešto', ispričao je Sabol.

Već kao student znao je da će osnovati svoju tvrtku. Poduzetničkim duhom zarazio se od bake i djeda postolara. Kao dijete pratio je baku dok je prodavala povrće, a djeda na sajmove, na kojima je prodavao cipele. 'Sjećam se kako je jednom na fakultetu svatko objašnjavao što će raditi. Kad sam ja rekao da ću pokrenuti svoju firmu, krenuo je smijeh', rekao je Sabol.

Trenutak u kojem je shvatio 'što je internet'

Rođak njegova oca u Zagrebu imao je tvrtku koja je radila nešto oko računala pa je nabavljao američke informatičke časopise, a Sabol ih je posuđivao od njega. Dok bi došli do njega, ti bi časopisi bili stari i po godinu dana, ali i takvi su bili najbolji izvor informacija o svijetu informatike do kojih je mogao doći izvan fakulteta. Čitao ih je od korice do korice. A onda je negdje 1992. ili 1993. FER dobio učionicu s terminalima spojenim na internet. CARNET ih je spojio preko Austrije vezom od 128 kilobita.

Samo je nekolicina studenata uopće shvaćala što je to. Još ih je manje imalo svijest o tome koliko je to veliko. Sabolu je sve odmah bilo jasno. Informacije koje je nalazio u časopisima do njega su do tada putovale mjesecima. No od tada je na faksu mogao ući u bazu podataka nekog američkog sveučilišta i odmah pročitati tekst ili rad koji su stavili na mrežu.

'Toga se dobro sjećam. Tog trenutka u kojem sam shvatio što je internet. To mi je fakultet dao. Dobro, dao mi je i način razmišljanja pri rješavanju problema i svijest o tome što znači raditi da postigneš nešto. Ali ovo je bila najvažnija stvar. Stavio me deset godina u budućnost. Shvatio sam 1993. što je internet i to mi je definiralo život u profesionalnom smislu. Odmah mi je bilo jasno da će to promijeniti svijet i da se time želim baviti', rekao je Sabol u intervjuu za Telegram.

Osnivanje Iskona

Godinu nakon završetka fakulteta, 1997., Sabol je osnovao Iskon u prostoru od tridesetak kvadrata u podrumu Zagrepčanke. Vodio ga je desetak godina, prije nego što ga je prodao Hrvatskom Telekomu (HT). Zagrepčanku je, ispričao je za Telegram, odabrao jer je u njoj bila telefonska centrala pa je mogao uzeti telefonskih linija koliko mu je trebalo. U tih je 30 kvadrata bilo sve - stolovi, računala i druga oprema. Otac mu je pomogao da sve složi i probuši ulaze za kablove. Preko puta je bio kafić koji mu je služio kao konferencijska sala.

Prve dvije godine Iskon je živio na Sabolovu volonterskom radu. Ime je zapravo bila skraćenica od 'Internet service and consulting', a za Telegram je rekao da mu je to jednostavno bilo - zvučno. Kao pružatelj internetskih usluga, tvrtka je poslovnim korisnicima nudila spajanje na internet. Danas je to relativno jednostavna stvar, ali sredinom 90-ih, kada se na njega spajalo preko telefonske mreže, tehnički je bilo poprilično zahtjevno pružati takvu uslugu.

'Posao se tek počeo dizati kad sam, ni sam ne znam kako, dobio leasing od bivše Kaptol banke od 30.000 dolara za kupnju modem servera. Radilo se o značajnom novcu - toliko je vrijedio automobil koji mi je tada bio potpuno nedostižan', prisjetio se Sabol.

Prodaja Iskona i novi projekti

Uzlet Iskona uslijedio je 1999., kada su dot comovi postali vruća roba za investitore.

'Radio sam tada za Zamir BBS kao tehnički administrator na održavanju mreže BBS-ova na ratom zahvaćenim područjima. Kako je internet počeo zamjenjivati tehnologiju BBS-ova, dogovorio sam sa Zamirom da mogu komercijalno raditi na projektu davatelja internetskih usluga. Institut Otvoreno društvo Hrvatska pomoglo je neprofitnu mrežu Zamir s početnim novcem. No, da bi se to pretvorilo u pravi biznis trebala mi je veći novac, koji nisam imao', ispričao je Sabol 2015. za Poslovni dnevnik.

Prvi ulagač bio je fond Expandia (u kojem je tada glavni fond menadžer bio Gavin Sussman s kojim je Sabol stupio u kontakt) s kreditom od 300.000 dolara, a i godinu kasnije isti je investitor dokapitalizirao Iskon te postao vlasnik 60 posto tvrtke dok je Sabolu ostao manjinski dio.

'Dao mi je kredit bez ikakve garancije da će novac dobiti nazad, a ja sam preuzeo ogroman osobni rizik. Tad nisam ni znao u što sam se upustio. Bio sam izravno s faksa i spreman na rizik. Iz današnje perspektive mi sve to zvuči dosta ludo i zapravo neodgovorno. Ali je na sreću dobro završilo', rekao je Sabol za Poslovni dnevnik.

'Moj princip rada je takav da nikad ne tražim investitore, već želim da oni nalaze mene. Tako sam radio i s Iskonom. To je pozicija u kojoj želite biti, ali je morate zaslužiti višegodišnjim zalaganjem i trudom', istaknuo je ranije.

Iskon je brzo rastao te je 2006. trebao izaći na burzu, ali prije toga ga je za oko 100 milijuna kuna kupio HT. Sabol je ostao u tvrtki još godinu dana, a zatim se, prisjetio se, 'potpuno potrošen' povukao. Nakon prodaje Iskona ponijela ga je zamisao o izgradnji elektroničke infrastrukture za slanje računa kroz internetsko bankarstvo, čime bismo se zauvijek riješili papirnatih uplatnica.

Računi.hr bili su sjajna ideja, ali možda malo preuranjena. A kad su se manje-više svi naviknuli plaćati putem računala i mobitela, Sabol je prodao tvrtku i posvetio se novim miljenicima - Microblinku i Photomathu.

Kako je nastao Photomath?

'Nakon Iskona godinu dana mi je trebalo da dođem sebi. Nisam ništa radio, čak sam bio nezaposlen. Onda sam krenuo u novi projekt e-računa, a on je među ostalim proizvodio i doveo do Photomatha, u koji je, znači, uloženo šest godina mukotrpnog rada', rekao je Sabol u intervjuu prije 10 godina, kada se cijela priča te 2014. s Photomathom počela kotrljati.

Prije Photomatha je Sabol osnovao tvrtku Microblink, a ona je razvila jedan od najbržih mobilnih skenera u svijetu, za koji su on, Izet Ždralović i Jurica Cerovec prije četiri godine primili investiciju od 60 milijuna dolara od američkog growth equity fonda Silversmith Capital Partners. Prije tri godine Microblinkovom tehnologijom skenirano je više od tri milijarde računa u SAD-u.

A Photomath je bio spin-off Microblinka. Kao i mnoge druge velike stvari u životu, nastao je iz 'čiste nevolje', otkrio je Sabol u intervjuu za tportal prije pet godina. Naime jedne večeri, dok je umoran pomagao sinu rješavati zadaću iz matematike, pomislio je: 'Ako smo napravili aplikaciju koja čita uplatnice, zašto ne bismo napravili neku koja čita i rješava matematičke zadatke?'

Lijepa ideja neko je vrijeme skupljala prašinu u ladici, sve dok 2014. Microsoft nije otvorio natječaj za aplikacije koje bi se ugrađivale u njihove telefone s operativnim sustavom Windows. Ideja je izvučena iz naftalina i prošla na natječaju, a ubrzo su primili i vrijednu financijsku injekciju – u tvrtku je američki Menlo Ventures prije tri godine uložio vrtoglavih 23 milijuna dolara, uz sudjelovanje GSV Venturesa, Learn Capitala, Cherubic Venturesa i Goodwater Capitala.

Aplikacija Photomath preuzeta je više od 320 milijuna puta i dostupna u više od 200 zemalja na više od 30 jezika.

Eksperiment koji je uspio

Četiri godine nakon osnivanja tvrtke više od stotinu milijuna učenika i njihovih roditelja skinulo je aplikaciju koja rješava zadatke, ali i pokazuje postupak rješavanja. Zanimljivo je to da je - besplatna. Sabol je ranije rekao da mu novac nije u prvom planu iako je priznao da mu nije bilo lako gledati kad je besplatni Photomath u nekim danima imao i više od milijun preuzimanja.

'Prvih dana me mučilo pitanje jesmo li pogriješili što nismo stavili barem simboličnu cijenu od 99 centi. Ali sad sam siguran da je bio dobar potez to što je besplatna jer nam se otvorio ogroman potencijal', rekao je Sabol.

'Bio je to eksperiment koji je uspio', rekao je ranije Sabol, a kako je istaknuo, nije mu bilo važno to da Photomath postane jednorog, već da naprave 'najbolji proizvod na svijetu koji će pomoći milijunima učenika u svladavanju matematike, ali i njihovim roditeljima i nastavnicima'.

'Gradi se budućnost učenja i edukacije, a mi smo jako dobro pozicionirani i igrat ćemo važnu ulogu u tom procesu', rekao je ranije Sabol tportalu te istaknuo da cijeli uspjeh pripisuje inženjerima i programerima u tvrtki. Photomath je oformio tim u Zagrebu, gdje radi gotovo 100 ljudi, te u Silicijskoj dolini, točnije u San Mateu u Kaliforniji, s desetak njih.

Google i Photomath; najveća startup akvizicija u Hrvatskoj

A onda je u veljači prošle godine stigla velika vijest: Googleova krovna tvrtka Alphabet preuzima hrvatsku tvrtku Photomath. Googleov glasnogovornik potvrdio je za Reuters da su sklopili ugovor o kupnji Photomatha u svibnju 2022. godine te da je 'ta kupnja podložna regulatornom odobrenju'.

Europska komisija zatim je krajem ožujka prošle godine objavila da ne vidi zašto najpopularnija hrvatska mobilna aplikacija ne bi bila prodana Googleu. 'Europska komisija je u skladu s Uredbom o spajanjima bezuvjetno odobrila Googleovu akviziciju Photomatha, zaključivši da ta transakcija neće ugroziti tržišno natjecanje u Europskom gospodarskom prostoru', napisala je Europska komisija.

Iako se tada mislio da je to dovoljno da bi se posao mogao zaključiti, nije bilo tako. Google, kao dio Alphabeta, jedne od najvećih kompanija na svijetu, s Photomathom ima globalne planove pa je morao proći kroz slične regulatorne procese u ostatku svijeta.

U lipnju je objavljeno da je Google u cijelosti završio preuzimanje Photomatha. Više izvora potvrdilo je da je to najveća startup akvizicija u Hrvatskoj dosad, iako vrijednost transakcije nikad nije javno objavljena.

'Photomathova tehnologija pomoći će Googleu da poboljša svoje mogućnosti kako bi studentima pružio bolje iskustvo učenja matematike i proširio svoju ponudu pomoći za domaće zadaće', rekao je tada glasnogovornik Googlea za Reuters, a sve ostalo je - povijest.

Pomagat će poduzetnicima

Sabol je inače član Nuqleusa, prvog hrvatskog deep-tech venture buildera koji je pokrenuo Matija Srbić. Riječ je o programu za istraživače i znanstvenike koji žele pokrenuti startup, a nudi im edukaciju, mentorstvo i umrežavanje. U sklopu programa postoji investicijski odbor, u kojem se nalazi i Sabol.

U ožujku prošle godine, kad je sudjelovao na INVENTO Summitu, rekao je da ne planira otvarati novu tvrtku nego pomagati drugim poduzetnicima i savjetovati ih da postignu ono što su zamislili.