Najveća je vjerojatnost da će se to dogoditi u jednoj od dvije najmnogoljudnije države Kini ili Indiji, no teoretski je moguće da će to biti i neka malena zemlja poput Hrvatske, iako u prilog tome ne govori ni broj stanovnika u Lijepoj Našoj, niti prirast stanovništva. Naravno, također je moguće da se dijete već rodilo. To nitko ne može znati.

Ujedinjeni narodi odabrali su 31. kolovoza kao datum sudbonosnog rođenja, međutim, u povijesti se pokazalo da su demografi rijetko precizni, pa je prilično vjerojatno da se novorođenče negdje već koprca u pelenama.

U vrijeme Isusa bilo nas je samo 300 milijuna

Prirast broja stanovnika kroz povijest ubrzano raste. Stručnjaci procjenjuju da ih je u vrijeme Isusa Krista na Zemlji bilo 300-tinjak milijuna. Prva milijarda dosegnuta je tek negdje nakon 1800. godine, a u samo 11 godina 21. stoljeća ukupan broj stanovnika porastao je za čak milijardu.

Uzimajući u obzir ovakve promjene te mnoge nepredvidive čimbenike – od ratova do epidemija – stručnjaci u svojim procjenama daljnjeg porasta populacije nastoje biti oprezni kao da se radi o dugoročnim meteorološkim prognozama.

Razvijene zemlje će gubiti utjecaj

Ipak, u UN-u uglavnom očekuju da će do 2050. na Zemlji živjeti negdje između osam i 10,5 milijardi ljudi. Promjene broja i prirasta varirat će od kontinenta do kontinenta. Indija koja danas broji 1,2 milijarde stanovnika uskoro će preuzeti vodstvo od Kine u kojoj danas živi 1,3 milijarde ljudi, a populacija najmnogoljudnije afričke zemlje Nigerije, koja danas broji 162 milijuna, porast će na oko 750 milijuna.

No u razvijenim industrijskim zemljama broj stanovnika će padati. Primjerice Njemačka, koja danas ima oko 80 milijuna stanovnika, sredinom stoljeća imat će ih 72. Osim toga, stanovništvo razvijenih zemalja ubrzano stari. To pak znači da će se odnosi političkih moći promijeniti. Zemlje poput Kine, Indije i Brazila (u kojem živi 193 milijuna ljudi) posljednjih godina već politički jačaju. Ne čudi stoga nedavno upozorenje njemačke kancelarke Angele Merkel da se 'u svijetu sa sedam milijardi stanovnika Europljani moraju držati zajedno', jer će u protivnom njihov prosperitet i vrijednosti jednostavno nestati.

Teško breme može izazvati i ratove

Ovakav populacijski prirast, naravno, podrazumijeva i sve veći pritisak na resurse – zemlju, hranu, vodu i izvore energije, a mnogi stručnjaci predviđaju da bi mogao dovesti do ratova. Svjetska organizacija za zaštitu okoliša WWF procjenjuje da bi nam za normalan život do 2050. mogla trebati čak tri planeta ako ne promijenimo sadašnje navike.

'U sljedećih 40 godina morat ćemo proizvesti iste količine hrane koje smo proizveli u posljednjih 8.000 godina', upozorio je Jason Clay iz WWF-a. Clay također ističe da se u industrijskim zemljama još uvijek previše toga baca.

Optimisti pak ističu da su se slične apokaliptične najave mogle čuti već mnogo puta u prošlosti, no nikada se nisu ostvarile. Zapravo, zahvaljujući razvoju tehnologije i medicine - ne samo kontracepcijskih pilula i kondoma, već i poljoprivrede – situacija je značajno bolja nego što su zloguki pesimisti predviđali.

Današnji broj stanovnika zanimljivo je pogledati i iz povijesne perspektive – naime, procjenjuje se da je od pojave prvih Homo sapiensa na Zemlji ukupno živjelo oko 100 milijardi pripadnika naše vrste.