Internetom se širi novi trend, a glavni krivac je OpenAI-jev ChatGPT te je doživio nevjerojatan porast korisnika nakon uvođenja AI-jem generiranih 'Ghibli portreta'.

Ghiblijev stil obilježje je Studija Ghibli, legendarnog japanskog studija za animaciju koji su osnovali Hayao Miyazaki, Isao Takahata i Toshio Suzuki 1985. godine. Poznat je po svojim animiranim i emotivnim filmovima, a kombinira ručno crtanu animaciju, emotivne priče, tople boje i detalje te nostalgičan ugođaj, među ostalim. Te su animacije postale dio i AI priče.

Naime ChatGPT može stvoriti slike u sličnom animiranom stilu koji podsjeća na Ghiblijevu estetiku. Izvršni direktor Sam Altman objavio je na platformi X da je u samo sat vremena ChatGPT dobio milijun novih korisnika, što je jedan od najbržih skokova u povijesti AI tehnologije.

Ovaj porast dogodio se nakon što je lansirana nova značajka generiranja slika, a koja omogućuje korisnicima izradu stiliziranih anime vizuala bez potrebe za vanjskim alatima poput DALL·E-a.

Taj trend brzo se proširio na društvenim mrežama poput X-a, Instagrama i Reddita, gdje korisnici pretvaraju selfije i fotografije kućnih ljubimaca u animirane prizore u prepoznatljivom Ghiblijevu stilu. Međutim golema potražnja ozbiljno je opteretila OpenAI-jevu infrastrukturu, a Altman je u šali rekao da im se 'GPU-ovi (grafički procesori) tope'.

Kako AI generira 'Ghibli slike'?

Proces generiranja AI slika u Ghiblijevu stilu temelji se na naprednim modelima difuzije i neuronskim mrežama obučenim na velikim količinama podataka. AI sustav analizira unos korisnika - bilo da se radi o tekstualnom opisu ili postojećoj slici - te kroz složene algoritme primjenjuje specifične estetske karakteristike Ghiblijevih filmova.

Kako bi se postigao željeni efekt, AI koristi strojno učenje na prethodno obrađenim slikama. Naime modeli su istrenirani na velikom broju umjetničkih djela u Ghiblijevu stilu (što otvara pitanje autorskih prava). Nakon što korisnik unese zahtjev, sustav vrši stilizaciju putem neuronskih mreža. AI prepoznaje ključne elemente Ghiblijeve estetike, poput mekih linija, pastelnih boja i naglašene ekspresivnosti likova.

Da biste generirali sliku u Ghiblijevu stilu, možete napraviti u ChatGPT-ju tekstualni unos, primjerice 'Studio Ghibli-style scene of a cat driving a school bus' (scena s mačkom koja vozi školski autobus u stilu Studija Ghibli), a AI će na temelju toga generirati odgovarajuću sliku. Možete ubaciti i svoju fotografiju i tražiti od njega da je obradi na taj način.

Ako rezultat nije zadovoljavajući (npr. generirani likovi imaju nepravilne udove ili čudne proporcije), korisnici mogu suziti prompt dodatnim detaljima poput more playful (razigranije) ili less nightmarish (manje stravično).

Ekskluzivnost značajke i pritisak na infrastrukturu

Iako ChatGPT-jeva besplatna verzija podržava osnovne funkcije generiranja slika, naprednije mogućnosti dostupne su samo pretplatnicima. Korisnici također mogu koristiti alternativne AI alate poput Midjourneyja, no OpenAI je postavio svoj model u ChatGPT, čime omogućuje direktan pristup bez potrebe za vanjskim softverom.

Ovaj ogroman priljev korisnika izazvao je tehničke probleme – Altman je naveo da su OpenAI-jevi poslužitelji pod velikim opterećenjem, a korisnici su primijetili sporiji rad usluge. Unatoč tome, interes ne jenjava, a trend 'Ghibli portreta' i dalje se širi internetom. Koristi ga čak i službeni račun Bijele kuće na X-u.

Etičke kontroverze: Umjetnička krađa ili tehnički napredak?

Iako je nova značajka nevjerojatno popularna, u umjetničkoj je zajednici izazvala očekivanu dozu kontroverzi.

Legendarni redatelj Hayao Miyazaki, čije je ime sinonim za Studio Ghibli, poznat je po svom protivljenju umjetnoj inteligenciji u animaciji. Još ranije nazvao je AI-jem generirane slike 'uvredom za život', a mala je vjerojatnost da bi odobrio korištenje svojeg životnog djela za OpenAI-jevu komercijalnu ekspanziju.

Kritičari, poput autora Briana Merchanta, tvrde da OpenAI koristi Ghiblijev stil bez pristanka autora te time pokazuje prezir prema umjetnicima čiji su radovi poslužili kao podloga za obuku AI modela. Još jednom se stoga mora postaviti ključno pitanje: je li AI umjetnički alat ili samo oblik eksploatacije?

Mogli su pronaći suvremenog ilustratora i razviti AI u suradnji s njim, ali su umjesto toga odlučili eksploatirati prepoznatljiv vizualni identitet bez dozvole. To otvara širu raspravu o etici AI-ja, intelektualnom vlasništvu i budućnosti umjetnosti u doba neobuzdane i nerijetko destruktivne automatizacije.