Prema studiji, jučer objavljenoj na stranici Nature Neuroscience, miševi koji se rađaju zimi, u razdoblju s manje dnevnog svjetla, imaju kasnije u životu znatno više problema s biološkim satom od svojih rođaka koji se rađaju ljeti.

To je prvo istraživanje te vrste provedeno na sisavcima, a moglo bi objasniti zašto su ljudi čiji rođendani padaju u zimskim mjesecima skloniji bipolarnoj depresiji, shizofreniji i sezonskim poremećajima.

'Znamo da biološki sat regulira raspoloženje ljudi', rekao je voditelj istraživanja Douglas McMahon, biolog na Sveučilištu Vanderbilt u Tennesseeju. 'Ako je ovaj mehanizam sličan ljudskom, mogao bi utjecati ne samo na brojne poremećaje u ponašanju, već i na opći ustroj osobnosti.'

Zamjena godišnjih doba

McMahon i njegov tim svoj su eksperiment započeli uzgojem miševa koji su od majčine sise odbijani u tri razdoblja – ljetnom sa 16 sati svjetla i osam tame, zimskom s osam sati svjetla i 16 tame te trećem sa 12 sati svjetla i 12 tame.

Nakon odbijanja, mladi su miševi prebačeni na nove svjetlosne cikluse. Polovina zimskih miševa ostala je u zimskom ciklusu, dok je polovina prebačena na ljetni. Ljetni miševi podijeljeni su na isti način. Miševi uzgajani u ciklusima s jednakim trajanjem 'dana' i 'noći' podijeljeni su u tri skupine – jedni su ostali na istom režimu, drugi su prebačeni na zimsko vrijeme, a treći na ljetno. Nakon 28 dana, svi su završili u trajnoj tami, čime je isključen utjecaj svjetlosti na njihove biološke satove kako bi se procijenio ugrađeni biološki ciklus svakog od njih.

'Htjeli smo vidjeti utječu li svjetlosni signali na razvoj njihovih bioloških satova', rekao je McMahon.

Rezultati su pokazali da utječu. Ljetni miševi ponašali su se jednako bilo da su stavljeni u ljetni ciklus ili u zimski. Počeli su trčkarati u vrijeme koje su jednom usvojili kao večer, nastavili aktivnosti deset sati i potom se odmarali 14 sati. Međutim, zimski miševi nisu tako dobro reagirali na sezonske promjene. Oni koji su ostali na zimskom vremenu, nastavili su sa svojom rutinom od 10 sati aktivnosti i 14 odmora. Za razliku od njih, miševi koji su prebačeni na ljetno vrijeme ostali su aktivni gotovo dva sata dulje.

U studiji su korišteni genetski modificirani miševi kojima su mozgovi, tijekom aktivnosti, svijetlili zelenim svjetlom. Uz pomoć tog svjetla znanstvenici su pratili zbivanja u tzv. suprahijazmatskoj jezgi (SCN), sjedištu biološkog sata u središtu mozga. Kod ljetnih miševa vrhunac SCN aktivnosti zabilježen je u suton i nastavio se 10 sati. Zimski miševi koji su ostali u zimskom ciklusu doživljavali su vrhunac oko sat vremena nakon sutona i ostajali aktivni 10 sati. No biološki sat zimskih miševa prebačenih na ljetno vrijeme bio je najaktivniji dva sata prije sutona i nastavio je aktivnost gotovo 12 sati.

Znanstvenici još nisu sigurni reagiraju li ljudi na sličan način na izloženost svjetlu, međutim, McMahon ističe da su pretjerane reakcije zimskih miševa na promjene godišnjih doba 'iznenađujuće slične' sezonskim poremećajima kod ljudi.

Što je sezonski afektivni poremećaj (zimska depresija)

Sezonski poremećaj raspoloženja podrazumijeva razvoj depresivnih epizoda ovisno o izmjeni godišnjih doba. Njegov uzrok dosad nije do kraja razjašnjen. Znanstvenici su ranije smatrali da ga uzrokuje povećana razina melatonina u krvi izazvana smanjenim izlaganjem Sunčevu svjetlu. Melatonin je hormon koji se tijekom mraka stvara u tijelu. No istraživanja melatonina zasad nisu dala konačne odgovore. Neki znanstvenici vjeruju da nedostatna količina Sunčeve svjetlosti mijenja tzv. cirkadijalni ritam, koji utječe na biološki sat. Ta je teorija prihvatljivija jer objašnjava veću učestalost zimskih depresija u područjima u kojima su dani kraći.

Sezonska depresija je četiri puta učestalija u žena nego u muškaraca. U prosjeku se javlja nakon 23. godine života, a postupno se smanjuje starenjem. Ako ste primijetili simptome depresije tijekom najmanje dvije zime uzastopno, uz poboljšanje simptoma tijekom proljeća i ljeta, moguće je da bolujete od sezonskog poremećaja raspoloženja.