Na što trebamo pripaziti tijekom 2024. godine? Ključni trend koji treba pratiti je integracija umjetne inteligencije u rješavanju problema klimatskih promjena, nudeći modele za reakciju na katastrofe i poboljšavajući učinkovitost resursa, jasno kaže Jonasson u razgovoru za tportal.

'Tijekom 2024. godine u središtu pažnje će vjerojatno i dalje biti umjetna inteligencija, održiva inovacija i digitalno zdravstvo. Kako se ova područja razvijaju, pitanja na koja trebamo odgovoriti usmjerena su etičkoj upotrebi umjetne inteligencije, ravnoteži između inovacija i ekološke zaštite te tome kako digitalno zdravstvo može smanjiti jaz u globalnom pristupu zdravstvenoj zaštiti', ističe naš sugovornik, u čijem Copenhagen Institute for Futures Studies rade na principu liderstva koje strateški promišlja o budućnosti, tzv. anticipatory leadership.

'Ono podrazumijeva dugoročnu viziju i razumijevanje kontinuiranih promjena u svakodnevnom upravljanju. Riječ je o uspostavljanju kulture organizacije, procesa, stilova upravljanja, pa čak i strategije novih analogija, poput razmišljanja o ekosustavu umjesto industrijske logike. Ne radi se o predviđanju budućnosti; radi se o pripremi za nju. Radi se o tome kako koristiti nesigurnost kao značajku, a ne grešku', ističe Jonasson.

A kako to točno izgleda u praksi?

'Umjetna inteligencija može se koristiti kao alat, a ne kao prijetnja ljudima', naglašava Jonasson. Pritom napominje da - iako je to lakše reći nego učiniti - to zahtijeva promjenu fokusa na jedinstvene ljudske sposobnosti, poput empatije, jedinstvene senzorne domene u različitim područjima (naših pet osjetila) i volje.

Drugi aspekt je, kaže, razmišljanje o budućim scenarijima umjesto postupnih promjena – prepuštanje jednostavnih administrativnih razgovora sa zaposlenicima, supružnicima ili djecom umjetnoj inteligenciji zvuči primamljivo, ali to je kratkoročno rješenje. 'Pitanje je što to znači za vašu sposobnost razumijevanja njihovih potreba, korištenja osjetila i empatije?' tumači futurolog.

Ključno je razmišljati o budućnosti kako bismo mogli pratiti nadolazeće trendove jer umjetna inteligencija može izazvati značajne i brze promjene, kaže Jonasson, čiji je prvi savjet poslodavcima provođenje strukturirane analize da bi se razumjelo kako bi njihova industrija mogla izgledati za tri do pet godina te pokušati shvatiti kakve će biti potrebe kupaca.

'Na temelju toga, trebate pažljivo razmotriti te buduće uvjete i pitati se što trebate učiniti da biste najbolje ostvarili svoje ciljeve. Trebate li nastaviti raditi ono što radite, ali koristiti AI da to radite bolje, brže i s manje resursa? Ili možda ono što radite danas neće stvarati profit u budućnosti? Ako, naprimjer, kreirate sadržaj i stvarate uvide u budućnost poput mene – postoji mogućnost da to nećete uspjeti prenijeti ljudima na način na koji želite i možda to neće biti nešto što su ljudi spremni platiti.

Tada biste trebali razmotriti kako koristiti svoje trenutne sposobnosti da biste se kretali prema nečemu što će imati veću vrijednost u budućnosti. To bi moglo biti educiranje ljudi o tome kako razmišljati o budućnosti i kako koristiti sadržaj kojim raspolažu da bi bili uspješni kao voditelji', smatra naš sugovornik.

Umjetna inteligencija i superizborna godina

Razvojem AI-ja sve više je opasnosti što se tiče dezinformacija, pogotovo tijekom superizborne godine. Naime, kako se približavamo izborima diljem svijeta, zabrinutost zbog korištenja umjetne inteligencije u manipuliranju informacijama i utjecaju na ishode izbora sve je značajnija.

'Više nećemo moći vjerovati onome što vidimo i čujemo, što izaziva prijetnje trenutačnim načinima na koje ljudi dolaze do informacija. Mislim da su ljudi često jesu pametniji nego što mislimo – i tijekom ove godine bit će vrlo malo povjerenja u bilo kakve informacije koje dolaze izvan pouzdanih medija. Stoga će vjerojatno doći do povećane potražnje za provjerenim izvorima informacija iz pouzdanih medija', kaže naš sugovornik.

Kratkoročni ciljevi za prosperitetniju budućnost

Jonasson je, kaže, odlučio optimistično gledati na budućnost. Usto smatra da postoji 'obilje povijesnih dokaza koji govore da će sutra biti bolje nego jučer'. Istovremeno su ljudi općenito optimističniji kad je riječ o osobnoj budućnosti, a pesimističniji kad se radi o budućnosti društva.

'Mogu si dopustiti biti optimist upravo zbog tog pesimizma i vrlo kritičnog stajališta prema mogućim ishodima jer nas to prisiljava da donosimo mudre odluke i stvaramo nove inovativne tehnologije, društvene strukture i zakonodavstvo koje će nas potaknuti na prosperitet. Međutim mislim da se približavamo eri s ključnim rizicima vezanim uz klimu i tehnologiju koji će povećati geopolitičke napetosti.

Stoga trebamo promijeniti svoj fokus s povećanja trenutačnog individualnog bogatstva na društveno blagostanje i postati spremniji žrtvovati kratkoročne ciljeve za prosperitetniju budućnost. To se postiže malim koracima, ali dugačak put je pred nama. I da – umjetna inteligencija je izuzetno važna tehnologija koja će s vremenom znatno utjecati na naše razumijevanje onoga što znači biti čovjek i kako kao ljudi međusobno komuniciramo', zaključuje Jonasson.