Sagittarius A

Dokazano je! U središtu naše galaksije nalazi se supermasivna crna rupa

05.11.2018 u 10:54

Bionic
Reading

Ovo je prvi put da su znanstvenici opazili materijal toliko blizu događajnog obzora, područja oko crne rupe kojemu ništa ne može izmaći gravitacijskoj sili tih neobičnih nebeskih pojava

Već neko vrijeme pretpostavlja se kako je u središtu naše galaksije supermasivna crna rupa, nazvana Sagittarius A*. Pronađeni su novi dokazi koji potvrđuju tu tezu.

VELIK POTHVAT

Pogledajte nikad viđene prizore sa slijetanja na Mjesec

Pogledaj galeriju

Kozmolozi iz Europskog južnog opservatorija su koristili VLTI teleskop (Very Large Telescope Inferometer, interferometar teleskopa GRAVITY) kako bi promatrali tri bljeska infracrvene radijacije iz diska krhotina koji okružuje zvijezdu Sagittarius A*, a koji su snažan dokaz kako je riječ o supermasivnoj crnoj rupi.

Bljeskovi su se kretali trećinom brzine svjetlosti, što je iznimno brzo, vjerojatno potaknuti vrelim plinovima koji kruže u orbiti oko Sagittariusa A* u interakciji s magnetskim poljima oko njih. Takvo je ponašanje u skladu sa znanstvenim modelima predviđanja događanja u blizini crne rupe. Europski južni opservatorij objavio je vizualizaciju:

Zooming into Sagittarius A* Izvor: Društvene mreže / Autor: European Southern Observatory

Ovo je prvi put da su znanstvenici uspjeli opažati materijal toliko blizu događajnog obzora, područja oko crne rupe kojemu ništa ne može izmaći gravitacijskoj sili tih neobičnih nebeskih pojava.

Na samom rubu događajnog obzora je točka koju se naziva najbližom stabilnom orbitom, a koja označa granicu do koje tvar može doći prije no što ju crna rupa usisa. Upravo su iz te točke stigli bljeskovi koje su znanstvenici promatrali.

Svemirski teleskop Spitzer
  • Kozmički oblak
  • Maglica Crna udovica
  • Maglica Helix
  • Maglica Plamen
  • Maglica Rakovica
    +7
Ovo su najljepše fotografije svemira snimljene teleskopom Spitzer Izvor: Licencirane fotografije / Autor: NASA

Ta je točka dio akrecijskog diska, sastavljenog od plinova i drugih tvari koja se okuplja oko crne rupe, ali je dovoljno daleko kako ne bi bila usisana. Sile trenja i gravitacije zajednički sabijaju te plinove i podižu im temperaturu. Tako nastaju bljeskovi, piše Digital Trends.