Zvijezde su izvor gotovo svih kemijskih elemenata u svemiru, uključujući one ključne za život (kakav poznajemo), poput ugljika i kisika. Ipak, unatoč desetljećima istraživanja, aspekti nastanka zvijezda još su uvijek obavijeni velom tajne - baš poput gustih, tamnih oblaka plina u kojima se rađaju mlade zvijezde. Promatranja Svemirskog teleskopa James Webb (JWST) regije Sagittarius C (Sgr C), područja stvaranja zvijezda u srcu Mliječne staze, sada rasvjetljavaju neke od tih zagonetnih procesa.

Iako se nalazi u jednom od najekstremnijih okruženja za nastanak zvijezda u našoj galaksiji, samo 200 svjetlosnih godina od supermasivne crne rupe Sagittarius A, i unatoč velikim zalihama molekularnog plina, Sgr C ne stvara onoliko zvijezda koliko bi astronomi očekivali. No 2023. teleskop James Webb je omogućio prvi infracrveni pogled u ovo zvjezdano 'rodilište', omogućujući znanstvenicima da zavire kroz guste oblake plina i prašine te uoče mlade zvijezde s većom jasnoćom.

Nova analiza tih promatranja otkrila je desetke svijetlih, igličastih niti vruće plazme, od kojih su neke dugačke nekoliko svjetlosnih godina te se protežu kroz regiju Sgr C. 'Definitivno nismo očekivali te niti', izjavio je Rubén Fedriani, postdoktorant istraživač u Institutu za astrofiziku Andaluzije u Španjolskoj i koautor dvaju novih znanstvenih radova. 'To je bilo potpuno slučajno otkriće.'

Fedriani i kolege vjeruju da su ove neobične niti oblikovane djelovanjem jakih magnetskih polja u okolini koja su sama po sebi oblikovana turbulentnim strujanjima plina što kruže oko crne rupe Sagittarius A, mase otprilike četiri milijuna puta veće od mase našeg Sunca. Ta magnetska polja možda su dovoljno snažna da se odupru gravitacijskom urušavanju molekularnih oblaka, procesu ključnom za nastanak zvijezda. One umjesto toga zbijaju materijal u guste niti koje možemo vidjeti na JWST-ovim slikama. To bi moglo objasniti zašto Sgr C stvara manje zvijezda nego što bi se očekivalo.

'Po prvi put izravno vidimo da jaka magnetska polja mogu igrati važnu ulogu u suzbijanju stvaranja zvijezda, čak i u manjim razmjerima', rekao je astrofizičar John Bally sa Sveučilišta Colorado Boulder. Bally je bio glavni voditelj iza jednog od dvaju novih radova. Samuel Crowe sa Sveučilišta Virginia, koji je vodio drugi rad, dodao je: 'Ovo je uzbudljivo područje za buduća istraživanja, jer utjecaj jakih magnetskih polja na zvjezdanu ekologiju, u središtu naše galaksije ili drugih, dosad nije bio dovoljno razmatran.'

Bally i njegov su uz pomoć Jamesa Webba također otkrili da se dvije masivne mlade zvijezde u središtu područja Sgr C nalaze između parova paralelnih niti nalik užadi koje vjerojatno označavaju zidove šupljina stvorenih snažnim zvjezdanim vjetrovima, piše Space.

Uglavnom, zbog ekstremnih uvjeta u kojima se nalazi, čini se da je Sgr C već izbacio velik dio svog zvjezdanog materijala, što znači da bi ovo 'rodilište' moglo nestati za samo nekoliko stotina tisuća godina – što je tek treptaj oka u kontekstu svemira starog 13,7 milijardi godina. Ovi rezultati objavljeni su u dva znanstvena rada u časopisu Astrophysical Journal u srijedu, 2. travnja.