Kako bi uštedjeli energiju, tim iz Laboratorija za mlazni pogon (JPL) deaktivirao je eksperiment podsustava za kozmičke zrake na Voyageru 1 25. veljače, dok će 24. ožujka ugasiti instrument za niskoenergetske nabijene čestice na Voyageru 2.

Letjelice su lansirane 1977. godine s deset istih znanstvenih instrumenata, a u međuzvjezdani prostor stigle su 2012. (Voyager 1) i 2018. godine (Voyager 2). Tijekom svog putovanja, prešle su više od 29 milijardi milja i postale najudaljeniji objekti koje je čovjek ikad proizveo. Međutim, njihovi sustavi napajanja, koji koriste toplinu raspada radioaktivnog izotopa plutonija za generiranje električne energije, svake godine gube oko 4 W snage.

'Voyageri su simbol dubokog svemira od trenutka lansiranja, a naš cilj je da tako ostane što je duže moguće. No, električna energija je pri kraju. Ako sada ne isključimo po jedan instrument na svakoj letjelici, mogli bi raditi još samo nekoliko mjeseci', izjavila je Suzanne Dodd, voditeljica projekta Voyager u NASA-inom JPL-u.

Tijekom 1980-ih, kada su letjelice završile istraživanje planeta poput Jupitera i Saturna, nekoliko instrumenata je isključeno kako bi se očuvala energija za daljnja istraživanja. Godine 2007. ugašen je instrument za mjerenje plazme na Voyageru 1, dok je sličan instrument na Voyageru 2 deaktiviran 2024. godine zbog smanjene učinkovitosti.

Gašenje instrumenata planirano za veljaču i ožujak omogućit će Voyagerima dodatnu godinu istraživanja. Nakon toga, NASA će postupno gasiti preostale instrumente. Do 2026. godine na svakoj će letjelici ostati samo dva operativna instrumenta, dok se procjenjuje da bi po jedan mogao funkcionirati sve do 2030-ih.

'Svake minute svakog dana Voyageri istražuju područja gdje nijedna svemirska letjelica prije nije bila. Svaki dan može biti posljednji, ali i donijeti novo međuzvjezdano otkriće. Radimo sve što možemo kako bi Voyager 1 i Voyager 2 nastavili putovati što dulje', zaključila je Linda Spilker, znanstvenica u projektu Voyager.