Sudeći prema rezultatima istraživanja znanstvenika sa švedskog instituta, bespilotne letjelice mogle bi pomoći unesrećenima puno prije nego što to mogu tehničari u ambulantnom vozilu
Znanstvenici na švedskom institutu Karolinska isprobavaju bespilotne letjelice za dostavljanje automatskih defibrilatora osobama koje je zadesio srčani udar. Stvar je što su u velikom broju slučajeva pacijenti predaleko od bolnice da bi sami potražili pomoć. Bespilotne letjelice bi im u tom slučaju mogle jako pomoći.
Rješenje koje dolazi iz instituta Karolinska koristi letjelicu sa osam rotora koja na sebi ima priključen prijenosni eksterni defibrilator. Letjelica se navodi pomoću autopilota i GPS funkcije, a prepoznatljiva je po bojama karakterističnima za vozila prve pomoći. Ovo bi pacijentima i svima u blizini olakšalo pronalaženje i prepoznavanje drona.
Prvo testiranje provedeno je u mjestu Norrtälje, ruralnoj sredini smještenoj u blizini glavnog grada Švedske. Bespilotna letjelica defibrilator je uspjela dostaviti za nešto više od pet minita, dok je ambulanti trebalo oko dvadest dvije. Ovih sedamnaest minuta razlike nekome bi moglo značiti razliku izumeđu života i smrti, što otprilike znači da su istraživači na jako dobrome putu.
Prema prošlogodišnjoj statistici Američkog saveza za srčane bolesti (American Heart Association), u Sjedinjenim Državama svake godine 350.000 ljudi pretrpi srčani udar a svega deset posto pacijenata preživi. Izgledi za preživljavanje se, prema New Scientistu, smanjuju za deset posto svake minute bez defibrilatora.
'Ako umanjimo vrijeme od kolabriranja do defibrilacije za nekoliko minuta, mogli bismo spasiti stotine života svake godine' izjavio je Jacob Hollenberg s Karolinska Instituta. Hollenbergov tim usko surađuje sa službama hitne pomoći, te se sprema za korištenje drona u pravim nesrećama kako bi popravili i unaprijedili svoj automatizirani sustav za spašavanje. 'Nadamo se da ćemo dron s defibrilatorom u svakodnevnu službu uvesti za godinu do dvije'.
Adrian Boyle s Kraljevskog sveučilišta za hitnu medicinu u Londonu kaže da je ovaj pristup problemu jako zanimljiv, makar je uvjeren da bi bilo učinkovitije da više ljudi zna raditi masažu srca. 'Jedna stvar koju jako, jako loše radimo u Engleskoj je podučavanje prolaznika masaži srca - vještini koja bi bila puno korisnija i puno manje zavisila o tehnologiji'.
Hollenbergov tim stručnjaka trenutno testira dronove za potragu za ljudima koji se utapaju. 'Uvjeren sam da je potencijal ovakvih letjelica u hitnim slučajevima jednostavno golem' zaključio je.