Naime, novi model koji otkriva kako bi se promijenila kvaliteta zraka kada bi neki od vulkana erumpirao istom snagom kojom je to povremeno činio u prošlosti, pokazao je da bi od posljedica zagađenja već u prvoj godini nakon eksplozije moglo umrijeti oko 140.000 ljudi.

Na temelju podataka o katastrofalnoj erupciji vulkana Laki u 1783. godini znanstvenici su napravili model erupcije koja bi trajala osam mjeseci. Pomoću meteoroloških modela izračunali su putanje kojima bi se kretali aerosoli i procijenili koncentracije najopasnijih čestica manjih od dva i pol mikrometra nad Europom. Ove čestice izazivaju oštećenja pluća i opterećuju srce. Prema novom modelu koncentracija aerosola porasla bi za 120 posto; najviše bi pogodila Island i sjevernu Europu, međutim, ni južna ne bi bila pošteđena – ondje bi koncentracije skočile za oko 60 posto. Prema tom modelu u prvoj godini nakon erupcije oko 140.000 ljudi umrlo bi od bolesti pluća ili srca. To je dvostruko više od broja ljudi koji svake godine umiru od gripe.

Erupcije predviđene veličine dosta su rijetke; one koje su blokirale promet bile su malene. No u posljednjih 1.150 godina dogodile su se najmanje četiri što je u razmjerima ljudskog života ipak značajan broj.

Erupcija Lakija 1783. odnijela je živote najmanje petine ljudi i životinja na Islandu. Glad koja je bila izazvana problemima u poljoprivredi bila je još pogubnija. Broj smrtnih slučajeva koje je uzrokovala u Europi teško je procijeniti, međutim, zapisi iz onovremene Engleske pokazuju da je smrtnost u toj zemlji u narednih nekoliko mjeseci značajno porasla. Europa je danas puno gušće nastanjena nego što je bila tada što pak znači to da bi ista erupcija danas imala uistinu katastrofalne posljedice.

Istraživanje je objavljeno u časopisu PNAS.