Trgovci sa sjedištem u EU tako su obvezni i prihvatiti povrat robe u roku od 14 dana bez objašnjenja kupca zašto je roba vraćena. Ukoliko stvari nisu drugačije ugovorene u trenutku kupovine, troškove povrata robe snose opet trgovci te se svaki tzv. 'skriveni trošak' mora izričito odobriti.

'To je naravno pošteno prema kupcima jer kupuju na neviđeno, ali stvara velike troškove trgovcu. Ideju za uvođenje oznake za sigurnu internet kupovinu sam dobila upravo od hrvatskih online trgovaca. Naime, žalili su mi se da budući da imaju sjedište EU, obvezatni su se pridržavati pravila, dok se njihovi konkurenti iz Švicarske, SAD-a ili država Azije predstavljaju kao povoljni, a nerijetko varaju kupce ', kaže Borzan.

U priopćenju stoji kako se više od 60 posto građana boji kupovati online, jer nisu sigurni o svojim pravima u slučaju problema. Prosječni potrošač teško da može i odrediti je li sjedište kakve online trgovine unutar EU ili drugdje, jer domene .eu, .hr ili nešto treće ne garantiraju lokaciju trgovine. Prema podacima iz ureda Biljane Borzan, prilikom kupovine online sadržaja potrošače se na godišnjoj razini ošteti za čak 64 milijarde eura.

'Uvođenjem prepoznatljive oznake kakva sad postoji za online ljekarne, kupci će lakše prepoznati kod koga mogu s povjerenjem kupovati, a pošteni trgovci će biti privilegirani u srazu s konkurencijom koja se ne pridržava europskih direktiva. Jako sam sretna što je ideja na kojoj radim već godinu dana konačno usvojena', kazala je Borzan.

Procjenjuje se da bi povećanje e-trgovine za samo 10 posto dovelo do porasta BDP-a za 1,7 posto na razini EU te je stvaranje okvira za sigurnu online trgovinu stoga jedan od prioriteta EU.

Prema podacima Eurostata, svaki treći stanovnik Hrvatske je naručivao robu ili usluge putem interneta, dok je na razini EU to činio svaki drugi građanin.