Očekuje se kako će Facebok preliminarnom javnom ponudom dionica prikupiti pet milijardi dolara (oko 27,5 milijardi kuna).

Krenuli su s manje no što se očekivalo - nagađalo se da će biti deset milijardi dolara (oko 55 milijardi kuna). Čini se kako su Mark Zuckerberg i društvo odlučili radije krenuti s konzervativnijom ponudom i naknadno ju povećati, pokažu li ulagači dovoljno zanimanja.

Najveća svjetska društvena mreža za provedbu javne ponude odabrala je pet velikih financijskih institucija. Glavnu riječ ima Morgan Stanley, no uključeni su i Goldman Sachs, Bank of America, Merrill Lynch, Barclays Capital i JP Morgan. Nije isključeno da bi se taj popis također mogao proširiti.

Prođe li registracija pri SEC-u, američkom burzovnom regulatoru, glatko, Facebook bi mogao okončati ponudu javnih dionica do svibnja. Uobičajeno je da trgovanje dionicom počne tri do četiri mjeseca nakon što IPO počne.

Konačna cijena dionica, dakle, neće biti poznata još bar tri mjeseca, pa je stoga teško procijeniti kolika će biti tržišna kapitalizacija te tvrtke. Donedavne privatne transakcije, piše International Financing Review, upućuju na 80 i više milijardi dolara (oko 440 milijardi kuna).

Facebookova javna ponuda dionica ponešto nalikuje na Googleovu, održanu prije sedam godina.

Kao i tada, očekuje se da će potražnja biti ogromna, kako kod velikih institucionalnih, tako i kod malih ulagača.

Moguće je da će Zuckerberg slijediti primjer Larryja Pagea i Sergeya Brina, time što će omogućiti kupovinu Facebookovih dionica najširem mogućem krugu investitora, pa čak pokušati privući i one koji se inače ne bave ulaganjem.

Kako će to izvesti, a da pritom ne oneraspoloži institucionalne ulagače - koji očekuju svoj masni udio - vidjet ćemo. Pokaže li se da je potražnja iznad svih očekivanja, mogli bi posegnuti za nekom vrstom lutrije kako bi se odredilo tko će moći kupiti dionice.

Veći broj ulagača znači i skuplji IPO. Kad tisuće malih ulagača hoće svoj dio, morate im osigurati prospekte i drugu logističku podršku. To se lako može pretvoriti u noćnu moru, čak i za ogromnu tvrtku kao što je Facebook, a povećava troškove i bankama.

Kao što smo imali i sami prilike vidjeti s dionicama T-HT-a ili INA-e, većina javnih ponuda kreće s podcijenjenom cijenom dionice, koja prvi dan značajno poraste. Problem je s tim pristupom i u tome što većina malih ulagača proda svoje dionice vrlo brzo, mnogi već nekoliko dana nakon što ih kupe.

Za očekivati je da će se Zuckerberg obratiti ulagačima pismom, u kojem će iznijeti viziju i misiju koje će Facebook slijediti tijekom nadolazećih godina. Već je postalo uobičajeno za tehnološke tvrtke da su ta pisma nekonvencionalna, drukčija od standardne prakse na Wall Streetu.

IPO će također otkriti što tvrtka planira učiniti s prikupljenim novcem, na kojim područjima namjerava rasti te pojedinosti o njenom poslovanju.