Jupiter, najveći planet našeg sustava, po mnogočemu podsjeća na Sunce, ali nije zvijezda. Unatoč tome, oko njega se okreće nekoliko desetaka satelita koji ga pretvaraju u svojevrstan minijaturni Sunčev sustav...
Jupiter je plinoviti div okružen desecima satelita različite veličine. Kolosalni kozmički planet od otkrića u ranom 17. stoljeću golica maštu svojom ljepotom i tajnovitošću, a mi smo pobrojali nekoliko njegovih najzanimljivijih obilježja.
Jupiter je jednostavno - masivan
Uz polumjer od 69.911 kilometara, Jupiter je otprilike jedanaest puta veći od Zemlje. Planet se nalazi 778 milijuna kilometara, odnosno 5,2 astronomskih jedinica od Sunca. Astronomska jedinica je, podsjetimo, udaljenost između Sunca i Zemlje. Sunčeva svjetlost koju izbacuje naša rodna zvijezda do Jupitera putuje 43 minute.
Najkraći dan u cijelom Sunčevu sustavu
Koliko god velik sam planet bio, Jupiterov dan traje rekordno kratko. Za jedan krug oko osi treba mu deset sati dok mu za cijeli put oko Sunca treba čak dvanaest puta više nego Zemlji (4333 zemaljska dana). Nagib ekvatora u odnosu na Sunce iznosi tri stupnja, što znači da se okreće praktički uspravno u odnosu na zvijezdu te nema sezonske ekstreme kao što je to slučaj kod nekih drugih planeta u Sunčevu sustavu, objašnjava NASA.
Planet neobično sličan Suncu
Jupiterov sastav je po mnogočemu sličan onome Sunca - većinom se sastoji od vodika i helija. Duboko u njegovoj atmosferi dolazi do porasta tlaka i temperature te se plinoviti vodik pretvara u tekućinu, stvarajući najveći ocean u cijelom Sunčevu sustavu. Jedina razlika između oceana na Zemlji i onog na Jupiteru je u tome što je potonji u cijelosti sastavljen od vodika. Znanstvenici su uvjereni da na pola puta između vrha oblaka i jezgre tlak postaje toliko velik da počne izbijati elektrone iz atoma vodika, pretvarajući ga u provodljivu tekuću tvar sličnu metalima. Jupiterova brza rotacija u ovoj regiji inducira električnu energiju te stvara njegovo prepoznatljivo i vrlo moćno magnetsko polje. Još nije poznato postoji li na većim dubinama jezgra sastavljena od čvrste tvari ili se radi o vrlo gustoj, iznimno vreloj 'juhi' temperature od oko 50.000 Celzijevih stupnjeva. Jezgra je, pretpostavlja se, sazdana od željeza i kristala silikata.
vezane vijesti
Kad je nastao? Vrlo davno!
Jupiter je nastao u isto vrijeme kao i ostatak našeg sustava - prije oko 4,5 milijardi godina - tako da je moćna gravitacija privukla vrtloge plina i prašine koji su ostali nakon stvaranja Sunca. Jupiter je dobio preko dvaput više tvari od ostalih tijela u Sunčevu sustavu. Štoviše, njegov sastav identičan je onom zvijezde, no masa mu je premala da se zapali.
Oko pola milijarde godina kasnije Jupiter se smjestio u vanjskom dijelu sustava te je peti planet od Sunca.
Jupiter nema površinu
Jupiter, kao i svi plinoviti planeti, nema nešto što bismo nazvali površinom. Zapravo je to ogromna masa kovitlajućih plinova i tekućina. Premda letjelica ne bi mogla sletjeti na Jupiterovu površinu, ona također ne može jednostavno proći kroz atmosferu, prije svega zbog ekstremne temperature i tlaka koji bi je prvo smrvili, nakon toga otopili i na kraju pretvorili u paru.
Fascinantna atmosfera
Jupiterova najzanimljivija osobina njegov je fascinantan izgled - planet ima tri sloja 'neba' koji se protežu oko 71 kilometar - najviši oblaci vjerojatno su sastavljeni od zaleđenog amonijaka, srednji sloj čine kristali amonijeva hidrosulfata dok je najdublji sloj od ledene vode i pare. Živopisne boje pojaseva koji se protežu kroz atmosferu, pretpostavljaju znanstvenici, dolaze od fosfornih plinova iz dubljeg i toplijeg dijela planeta. Jupiterova velika brzina rotacije stvara mlazne tragove i odvaja oblake u tamne slojeve i svijetle zone koje se razvlače na iznimno velikoj površini.
Bez čvrste površine koja bi ih usporila Jupiterove pjege mogu trajati jako dugo - planet je dom brojnim olujama koje dosežu brzinu od oko 539 kilometara na sat. Najveća oluja, Velika crvena pjega, dvaput je šira od cijele Zemlje.
Mjeseci
Uz četiri velika mjeseca i nekoliko manjih Jupiter je zapravo minijaturni sustav. Planet ima 53 potvrđena mjeseca i 26 njih koje još trebamo otkriti. Njegova četiri najveća mjeseca - Io, Europa, Ganimed i Kalisto - prve je promotrio astronom Galileo Galilei.
Ti mjeseci danas nose zajedničko ime Galilejski mjeseci te su neka od najfascinantnijih mjesta u cijelom sustavu. Ganimed je tako najveći mjesec u Sunčevu sustavu, Kalisto je vulkanski aktivan dok Europa ispod debelog sloja leda krije ocean od tekuće vode.
